Briga o zdravlju djeteta počinje već u prenatalnom periodu, kada majka svjesno bira nutritivno bogatu hranu koja osigurava optimalan rast i razvoj bebe. Ova pažljiva selekcija hrane postavlja temelje za zdravlje koje će pratiti dijete tokom cijelog života. Nakon rođenja, ishrana postaje ključna za pravilan razvoj djeteta, a svaki izbor hrane ima dugoročne posljedice na zdravlje. Pravilna ishrana ne znači samo unos hranljivih materija, već i usvajanje zdravih prehrambenih navika koje dijete nosi kroz cijeli život.
Ishrana po starosnim grupama
Dojenački period
U prvim danima života, majčino mlijeko je najkvalitetniji izvor energije i nutrijenata za novorođenče. Ono sadrži preko 200 spojeva korisnih za zdravlje dojenčadi. Sastav majčinog mlijeka prilagođava se kako dijete raste, pružajući optimalnu podršku razvoju imunog sistema i zaštiti od infekcija. Kolostrum, prva tečnost koju majka proizvodi, bogat je proteinima, vitaminima i antitijelima, koja štite bebu u prvim danima života. Pravo majčino mlijeko, koje se počinje stvarati nakon nekoliko dana, bogato je laktozom, mastima i vitaminima, osiguravajući bebi potrebnu energiju i hranljive materije.
Koristi majčinom mlijeka i dojenja za bebu i mamu
Zaštita od bolesti
Majčino mlijeko pruža djetetu podršku u borbi protiv bolesti dok se ne razvije njegov vlastiti imuni sistem. Istraživanja potvrđuju da dojenje smanjuje rizik i ozbiljnost proljeva i drugih crijevnih poremećaja, respiratornih infekcija, meningitisa, infekcija uha i urinarnih infekcija. Protein u majčinom mlijeku, laktoferin, štiti dojenče od bakterija, virusa, gljivica i upala tako što se veže sa željezom, čineći ga nedostupnim bakterijama koje ga trebaju za rast.
Majčino mlijeko pruža i druge korisne spojeve poput antioksidanasa, hormona, enzima i faktora rasta koji igraju ulogu u razvoju djeteta i štite ga od patogena, upala, bolesti i alergija. Neka istraživanja sugeriraju da majčino mlijeko također može štititi od SIDS-a (iznenadne smrti novorođenčeta), astme, leukemije, srčanih bolesti i dijabetesa tipa 2.
Šta podrazumijeva zdrava ishrana i koliko je važna za organizam?
Prednosti dojenja u prevenciji dječije pretilosti
Dojenje, posebno ako se nastavi duže od šest mjeseci, može pomoći u smanjenju rizika od dječije pretilosti. To bi moglo biti povezano s tendencijom da dojena djeca dobijaju manju težinu tokom prve godine života u poređenju s djecom koja se hrane formulom. Djeca koja se doje imaju veću kontrolu nad tim kada počinju i prestaju jesti u poređenju s djecom koja se hrane na flašicu. Ova kontrola može igrati ulogu u prevenciji prejedanja i kasnijoj pretilosti.
Intelektualni razvoj
Studije su pokazale da dojenje može biti povezano sa poboljšanjem rezultata na testovima inteligencije. Ove prednosti se mogu pripisati prisustvu specifičnih nutrijenata u majčinom mlijeku, poput dugolančanih masnih kiselina koje su ključne za razvoj mozga. Osim toga, dojenje može doprineti razvoju socijalnih i emocionalnih vještina koje su također važne za intelektualni rast.
Djeca koja su dojena duže vrijeme imaju tendenciju da postignu bolje akademske rezultate. Ova povezanost može biti posljedica dugoročnih efekata dojenja na razvoj mozga i sposobnost učenja. Dugotrajno dojenje može podržati razvoj kognitivnih funkcija poput pažnje i pamćenja, što može pozitivno uticati na obrazovni uspjeh djeteta.
Socijalni i emocionalni aspekti
Osim fizičkog zdravlja, dojenje doprinosi jačanju emocionalnih veza između majke i djeteta. Ova povezanost može poboljšati emocionalnu stabilnost i socijalne vještine djeteta, što također igra ulogu u njegovom intelektualnom razvoju. Djeca koja su emocionalno stabilna i sigurni u svoje okruženje često bolje funkcionišu u obrazovnim i socijalnim situacijama.
Dojenje je jedna od najvažnijih strategija za poboljšanje dugoročnog zdravlja djeteta.Istraživanja sugeriraju da koristi od dojenja mogu trajati tokom cijelog života. Djeca koja su dojena imaju veću vjerovatnoću da će biti uspješna u obrazovanju i karijeri, zahvaljujući boljem intelektualnom razvoju i većim kognitivnim sposobnostima stečenim u ranom djetinjstvu. S tim u vezi dojenje se preporučuje kao najbolji izbor za dijete, posebno u prvih šest mjeseci života.
Uvođenje novih namirnica? Bez stresa!
Uvođenje novih namirnica u ishranu bebe treba biti pažljivo planirano kako bi se osigurala optimalna probava i prevencija alergijskih reakcija. Ovaj proces počinje oko šestog mjeseca života, kada je bebin probavni sistem dovoljno zreo.Prije nego što se odlučite za uvođenje nove namirnice, važno je da beba bude sposobna da sedi i da pokazuje interes za hranu, pri tome obratitte pažnju na sljedeće:
Početne količine
Počnite s malim količinama – jedna ili dvije kašičice nove hrane su dovoljne za početak. Ovo omogućava bebi da se postepeno navikne na novu teksturu i ukus.
Jedna po jedna
Uvedite jednu novu namirnicu u isto vrijeme i čekajte nekoliko dana prije nego što uvedete drugu. Ovo je važno kako biste mogli pratiti bilo kakve moguće reakcije ili alergije.
Praćenje reakcija
Posmatrajte bebu za moguće promjene u njenom ponašanju, probavnim smetnjama ili kožnim osipima. Ako se pojavi bilo kakva reakcija, posavjetujte se s pedijatrom.
Kombinacija i razvoj
Nakon što beba pokazuje da je prihvatila određenu namirnicu bez negativnih reakcija, možete početi kombinirati različite namirnice. Postepeno proširujte izbor hrane, ali uvodite samo jednu novu namirnicu u isto vrijeme.
Priprema hrane
Hrana treba biti pripremljena u skladu s potrebama bebe, što uključuje kuhanje i pasiranje kako bi se postigla odgovarajuća tekstura. Izbjegavajte dodavanje soli, šećera ili začina.
Higijena i sigurnost
Osigurajte da sav pribor i posude koje koristite za pripremu i serviranje hrane budu temeljito očišćeni. Također, uvjerite se da je hrana pravilno spremljena i da se čuva u sigurnim uslovima kako bi se izbjeglo trovanje hranom.
Sezonske namirnice
Kada uvodite voće i povrće, izaberite sezonske i lokalne proizvode kako biste smanjili rizik od kontaminacije i osigurali svježinu.
Kvalitet namirnica
Uvijek koristite kvalitetne i organske namirnice kada je to moguće, kako biste smanjili unos pesticida i drugih štetnih hemikalija.
Postepeno i pažljivo uvođenje novih namirnica pomoći će bebi da razvije zdrave prehrambene navike i osigura uravnoteženu ishranu.
Sigurnost prije svega
Sigurnost hrane i prevencija alergijskih reakcija su od ključne važnosti u ishrani svake bebe. S obzirom na to da je bebin imunološki sistem još uvijek u fazi razvoja, potreban je poseban oprez u vezi sa potencijalnim alergenima i sigurnosnim mjerama kako bi se osigurala zdrava i bezbrižna prehrana.
Namirnice koje mogu izazvati alergije
Uvođenje novih namirnica u ishranu bebe zahtijeva poseban oprez, posebno kada su u pitanju namirnice koje su poznate kao česti alergeni. Evo nekoliko namirnica koje mogu izazvati alergijske reakcije:
- Kikiriki je jedan od najpoznatijih alergena i može izazvati ozbiljne reakcije. Preporučuje se da se uvođenje kikirikija odloži do navršene godine dana, kako bi se smanjio rizik od ozbiljnih alergijskih reakcija.
- Proteini u mlijeku, kao što su kazein i laktoza, često uzrokuju alergije kod beba. Stoga, uvođenje mlijeka kao glavnog napitka treba odgoditi do prve godine života, a mliječne proizvode treba uvoditi s velikim oprezom.
- Proteini u jajima mogu izazvati alergijske reakcije kod beba. Ako se odlučite uvesti jaja, počnite sakuhanim žumancem i pažljivo pratite sve moguće reakcije bebe.
- Iako su riba i školjke bogate hranjivim tvarima, one su također česti alergeni. Preporučuje se da se uvođenje ovih namirnica obavi tek nakon što beba navrši godinu dana, uz poseban oprez i praćenje reakcija.
- Pšenica i proizvodi koji sadrže gluten mogu izazvati alergijske reakcije ili intoleranciju. Uvođenje pšenice treba biti postepeno, uz pažljivo praćenje reakcija na ove namirnice.
Prepoznavanje alergija
Alergijske reakcije mogu se manifestovati kroz različite simptome, koji mogu varirati od blagog do ozbiljnog:
- Kožni osipi – crvenilo, osip ili svrbež na koži mogu ukazivati na alergijsku reakciju. Ovi simptomi obično su prvi znakovi alergije i trebaju se pažljivo pratiti.
- Probavni problemi– povraćanje, dijareja ili bolovi u stomaku mogu biti znakovi alergijske reakcije na određenu hranu. Ovi simptomi mogu se pojaviti ubrzo nakon konzumacije alergene hrane.
- Respiratorni problem -kašalj, curenje iz nosa ili otežano disanje su ozbiljniji simptomi koji mogu ukazivati na alergijsku reakciju. Ako primijetite ove simptome, odmah potražite savjet pedijatra.
- Anafilaksija -ovo je teža i potencijalno opasna reakcija koja uključuje otežano disanje, oticanje lica ili grla i može biti životno ugrožavajuća. U slučaju anafilaksije, odmah potražite hitnu medicinsku pomoć.
Namirnice koje treba izbjegavati
- Namirnice koje su poznate kao visoki alergeni, poput kikirikija, jaja, mlijeka, ribe i školjki, treba uvoditi s posebnim oprezom i pratiti reakcije.
- Namirnice koje sadrže dodatne šećere i sol treba izbjegavati kako bi se smanjio rizik od razvoja alergija i drugih zdravstvenih problema.
Kako smanjiti rizik od alergija
- Uvodeći novu hranu jednu po jednu, možete pratiti reakcije bebe i lakše uočiti uzrok ako dođe do alergijske reakcije.
- Ako vaša porodica ima historiju alergija, obavezno se posavjetujte s pedijatrom prije nego što uvedete potencijalne alergene. Stručni savjet može vam pomoći da donesete najbolje odluke za zdravlje vaše bebe.
- Preporuke za uvođenje hrane i prevenciju alergija mogu se mijenjati. Redovno se informirajte o najnovijim smjernicama i istraživanjima kako biste bili sigurni da slijedite najsvježije preporuke.
- Održavanje uravnotežene ishrane tokom trudnoće i nakon rođenja bebe može pomoći u smanjenju rizika od alergija. Zdrav način života doprinosi općem zdravlju i jačanju imunološkog sistema bebe.
Period od 1. – 6 . godine života djeteta
Ishrana djeteta u periodu od 1 do 6 godina igra ključnu ulogu u podržavanju rasta, razvoja mozga i općeg zdravlja. U ovom periodu, djeca prolaze kroz intenzivan fizički i mentalni razvoj, te je od vitalne važnosti osigurati adekvatan unos energije, makronutrijenata i mikronutrijenata.Edukacija roditelja i njegovatelja o ovim potrebama pomoći će da osiguraju da njihova djeca dobiju sve što im je potrebno za zdrav i sretan rast.
Fizički razvoj
Tokom prve godine života, prosječno dijete raste oko 25 cm, a nakon toga rast se usporava. U ovom uzrastu, djeca stiču više mišićne mase, gustoću kostiju i koordinaciju nervnog sistema, što zahtijeva povećan unos nutritivnih materija.Fizički razvoj djece, posebno u dobi od 1 do 6 godine, zahtijeva adekvatan unos makronutrijenata i mikronutrijenata. Proteini su neophodni za rast i obnovu tkiva, dok su zdrave masti ključne za razvoj mozga i živčanog sistema. Oko 30% ukupnog unosa kalorija trebale bi činiti masti, dok bi proteini trebali činiti oko 15% do 20%. Ugljikohidrati pružaju energiju koja je potrebna za fizičku aktivnost i rast, pa bi trebali činiti oko 50% ukupnog unosa kalorija.
Uz nabrojane makronutrijente, mikronutrijenti poput vitamina A, C, D i minerala kao što su željezo i kalcijum, igraju ključnu ulogu u fizičkom razvoju. Vitamin A doprinosi zdravlju kože i vida, dok vitamin D pomaže u apsorpciji kalcijuma, što je važno za izgradnju jakih kostiju i zuba. Željezo je esencijalno za razvoj kognitivnih funkcija i prevenciju anemije, dok kalcijum osigurava pravilan rast kostiju.
Mentalni razvoj
Mentalni razvoj djece također zavisi o pravilnom unosu određenih nutrijenata. Omega-3 masne kiseline, koje se nalaze u ribi i nekim biljnim izvorima, ključne su za razvoj mozga i kognitivne funkcije. Vitamini B-kompleksa, kao što su B12 i folna kiselina, pomažu u razvoju živčanog sistema i funkciji mozga. Također, cink igra značajnu ulogu u procesima učenja i pamćenja.
Jako je važno da svi ovi nutrijetnti budu iz zdravih i sigurnih izvora kako bi se osigurala maksimalna kvaliteta za djetetov rast i razvoj.
Energetske potrebe
Energetske potrebe djece od 1 do 6 godina su značajne zbog visokognivoa aktivnosti i brzog rasta. Djeca u ovoj dobi trebaju približno 1,000 do 1,800 kalorija dnevno, zavisno odtjelesne aktivnosti i brzine rasta. Da bi se zadovoljile ove energetske potrebe, važno je osigurati ravnotežu između makronutrijenata i mikronutrijenata. Obroci trebaju uključivati cjelovite žitarice, povrće, voće, nemasne proteine i zdrave masti. Na primjer, obrok može uključivati integralnu rižu, pečenu piletinu, salatu od povrća i komadić voća. Ovaj uravnotežen pristup pomoći će djetetu da zadovolji svoje energetske i nutritivne potrebe, podržavajući cjelokupni rast i razvoj.
Unos tečnosti
Djeca treba da piju oko 4 šolje tečnosti dnevno, uključujući vodu, mlijeko i 100% voćne sokove. Preporučuje se izbjegavanje zaslađenih napitaka i voćnih sokova u velikim količinama, a upotreba gaziranih sokova u ovom periodu života je jako štetna.
Ishrana djece od rođenja do 6. godine predstavlja ključan faktor u njihovom rastu, razvoju i općem zdravlju.Pravilna ishrana ne samo da podržava fizički rast djeteta, već također doprinosi njegovom emocionalnom i kognitivnom razvoju. Kroz uravnoteženu i raznoliku prehranu, roditelji mogu pomoći svojoj djeci da steknu zdrave prehrambene navike koje će imati dugoročne koristi za njihovo zdravlje.Kombiniranjem pažljivog planiranja, praćenja reakcija i savjetovanja sa stručnjacima, možete osigurati optimalan rast i razvoj vašeg djeteta, postavljajući čvrste temelje za njegovo zdravlje u budućnosti.
Izvori:
Blake S.J., 2012. Nutrition and you. San Francisko: Pearson.
Brown E.J., 2016. Nutrition now. Boston: Cengage Learning.
DeBruyne, L.K., Pinna, K., Whitney, E., (2015). Nutrition & Diet Therapy. Cengage learning. Boston.
Sizer, F. S., Whitney, E. (2021). Nutrition: Concepts & controversies (16th ed.). Pearson.
Thompson, J., Manore, M. (2017). Nutrition: An applied approach (5th ed.). Pearson.
Popunite kontakt formu ili nas nazovite – naša stručna podrška i personalizirani planovi ishrane pomoći će vam da postignete svoje ciljeve.
Kontaktirajte nas putem emaila na info@nutritvibe.ba ili nas pozovite na 062 / 927-463.
Također nas možete posjetiti na adresi Mehmedalije Maka Dizdara bb, PZC Stupine PP 38/P. Radujemo se vašem javljanju!