Multipla skleroza (MS) je hronična autoimuna bolest koja pogađa centralni nervni sistem, uzrokujući gubitak mijelina, zaštitnog sloja nervnih vlakana, i upalu, što vodi do neurodegeneracije. Ova bolest najčešće pogađa mlađe osobe, posebno žene, i manifestuje se kroz gubitak vida, senzomotorne poremećaje, te druge simptome poput umora i kognitivnih poteškoća. Multipla skleroza se javlja u tri klinička oblika: relapsno-remitentna, primarno progresivna i sekundarno progresivna. Svaki od ovih oblika ima različitu patološku sliku, s varijacijama u stepenu upale i neurodegeneracije.
Multipla skleroza je rezultat složene interakcije imunoloških, genetskih i faktora okoline.Genetski faktori,povećavaju rizik od MS-a, dok su okolišni faktori poput geografskog položaja, infekcija, pušenja, nedostatka vitamina D, sjedilačkog načina života i pretilosti identificirani kao ključni rizici. Nedavna istraživanja ukazuju na porast incidencije MS-a, posebno u zapadnim zemljama, čime se dodatno naglašava uloga faktora okoline u razvoju ove bolesti.
Sve veća pažnja usmjerena je na ulogu ishrane u modifikaciji patofiziologije multipla skleroze. Osa crijeva i mozga, koja je povezana s prehranom i gojaznošću, ističe se kao važan faktor u multipla sklerozi. Istraživanja u ovom području nastoje identificirati nutritivne intervencije koje bi mogle poboljšati trenutne terapije, posebno kod pedijatrijskih oblika multipla skleroze.
Oblici multiple skleroze
Multipla skleroza (MS) se pojavljuje u različitim oblicima kod gotovo svake osobe koja boluje od ove bolesti, što znači da je svaki slučaj jedinstven. Simptomi i klinička slika variraju od osobe do osobe, te je teško predvidjeti precizan tok bolesti. Ljekari i naučnici stalno pokušavaju unaprijediti klasifikaciju tipova MS-a kako bi bolje razumjeli bolest i njene simptome. Kao rezultat toga, mogu se naći različiti načini opisivanja oblika MS.
Jedan od najčešćih oblika je relapsno-remitentna multipla skleroza . Ovaj oblik se često javlja kod mlađih osoba. Simptomi se pogoršavaju tokom napada, poznatog kao relaps ili izbijanje bolesti. Tokom relapsa, simptomi mogu biti najintenzivniji nekoliko dana, a zatim se postepeno poboljšavaju u sedmicama koje slijede.
Sekundarno progresivna multipla skleroza u toj bolesti, nakon što je započela kao relapsno-remitentna, prelazi u fazu stalnog pogoršanja, pri čemu remisije postaju rjeđe, a simptomi se kontinuirano pogoršavaju.
Također postoji i primarno progresivna multipla skleroza, gdje simptomi postaju sve ozbiljniji nakon prvog napada, bez perioda remisije. Ovo pogoršanje obično uključuje smanjenje pokretljivosti, oslabljenu motoričku funkciju i probleme sa osjetilima, posebno sa vidom.
Benigna multipla skleroza je termin koji se koristi za opisivanje blažeg oblika bolesti. Simptomi su relativno blagi ili je napredovanje bolesti toliko sporo da se klinički jedva primjećuje. Kod ovakvog oblika bolesti, napadi su rijetki ili ih nema i to najčešće u prvih 15 godina nakon dijagnoze. Iako se ovaj oblik čini manje ozbiljnim, dugoročne studije su pokazale da i benigni oblici MS-a često, nakon 20 ili 30 godina od dijagnoze, dovode do značajnih simptoma i invaliditeta.
Uticaj ishrane na multiple sklerozu
Istraživanja pokazuju da hrana koju jedemo može imati veliki utjecaj na razvoj i napredovanje multiple skleroze. Posebno loše djeluje zapadnjačka ishrana koja je puna prerađene hrane, soli, nezdravih masti, siromašna vlaknima i korisnim biljnim spojevima. Ovakva ishrana može povećati upalu u tijelu i pogoršati stanje mozga i živčanog sistema kod ljudi s MS-om, dovodeći do pojave novih oštećenja na nervima.
Nezdrave masti i so – glavni krivci za pogoršanje simptoma
Dokazi govore da konzumiranje zasićenih masti, kao što su one u crvenom mesu i prženoj hrani, može pogoršati upalu i povećati rizik od pogoršanja MS-a. Te masti aktiviraju tjelesne odbrambene mehanizme, koji prekomjerno reagiraju i time dodatno oštećuju živce. Iako se još uvijek raspravlja o ovim nalazima, jasno je da nezdrave masti nisu dobre za ljude s MS-om.
S druge strane, ishrana bogata ribom, pogotovo onom masnom poput lososa, može pomoći u zaštiti živčanog sistema jer sadrži vitamin D i omega-3 masne kiseline. Voće i povrće sadrži flavonoide, biljne spojeve koji također imaju zaštitnu ulogu, a vlakna pomažu u održavanju zdravlja crijeva, što je važno za imunološki sistem.
Različiti pristupi ishrani za osobe s MS-om
Posebni načini ishrane često se spominju kao način ublažavanja simptoma ili čak liječenje multiple skleroze (MS). Iako neki ljudi strastveno podržavaju određene načine ishrane, nije dokazano da jedan način ishrane djeluje jednako efikasno za sve osobe sa MS-om. Istraživanja su pokazala da je teško napraviti usporedbu između različitih ishrana, jer se sudionici u istraživanjima, kao i sami elementi ishrane, znatno razlikuju.
Pored toga, ljudi koji sudjeluju u istraživanjima ne mogu biti potpuno neupućeni u ono što jedu, što može rezultirati subjektivnim izvještajima. U mnogim istraživanjima ishrana nije jedini faktor – često su uključeni vježbanje, meditacija i dodaci ishrani, što otežava određivanje stvarnog uzroka pozitivnih promjena koji potiču od ishrane. Ipak, postoje određeni načini ishrane koji su istraživani i za koje se smatra da mogu imati neke od pozitivnih efekata.
Swank ishrana
Swank ishrana datira iz 1948. godine, kada je dr. Roy Swank počeo liječiti ljude s MS-om ishranom s vrlo niskim udjelom svih vrsta masti. Ishrana podrazumijeva izbjegavanje prerađene hrane, konzumaciju nemasnih mliječnih proizvoda, cjelovitih žitarica i izbacivanje crvenog mesa. Preporučuju se i ulje jetre bakalara te multivitaminski dodaci. Dugotrajna studija je pokazala da su osobe koje su se strogo pridržavale ove ishrane imale sporiji razvoj invaliditeta, posebno ako su započele s blagim simptomima. Međutim, nedostatak kontrolne grupe ograničava značaj ovih rezultata, a potencijalne koristi mogu biti rezultati iste ishrane s niskim udjelom masti ili jednostavno zbog toga što su osobe bile manje pogođene MS-om.
Paleolitska ishrana
Paleolitska ishrana temelji se na ideji da moderna prehrana, nastala nakon razvoja poljoprivrede, nije prikladna za ljudski organizam. To je ishrana bogata proteinima i mastima, koja izbjegava prerađenu hranu, žitarice, mliječne proizvode i jaja. Ova ishrana je dio Wahlsovog protokola, plana ishrane koji promovira dr. Terry Wahls. Iako je studija pokazala poboljšanje u smanjenju umora kod osoba koje su se pridržavale ove ishrane, studija nije uključivala kontrolnu grupu, što ograničava njene rezultate. Nedostatak važnih nutrijenata poput folne kiseline, vitamina B6, vitamina D i kalcija može biti izazov ove ishrane.
The Best Diet
The Best Diet, koju je razvio Ashton Embry, temelji se na teoriji da MS uzrokuje proteinska hrana koja kroz propusna crijeva dolazi u krvotok i izaziva imunološki odgovor. Ishrana isključuje gluten, mliječne proizvode, jaja, crveno meso i soju, a preporučuje se testiranje na intoleranciju kako bi se dodatno prilagodila ishrana. Iako neki ljudi s MS-om prijavljuju poboljšanje, studije su ograničene. Ova ishrana također zahtijeva veliki broj dodataka, što može biti skupo i izazovno za dugoročno pridržavanje.
Mediteranska ishrana
Mediteranska ishrana, koja se često koristi zbog svog pozitivnog učinka na zdravlje srca i krvnih žila, također se pokazala kao korisna za osobe s MS-om. Sastoji se od cjelovitih žitarica, voća, povrća, maslinovog ulja, ribe, peradi, te ograničenog unosa crvenog mesa i slatkiša. Iako rezultati istraživanja o pojedinim komponentama mediteranske ishrane nisu konačni, smatra se da ovakav način ishrane može pomoći u ublažavanju simptoma MS-a.
Da li mediteranska ishrana stvarno poboljšava kvalitet života? Otkrijte njene prednosti!
Ishrana za prevazilaženje MS-a
Ishrana za prevazilaženje MS-a, koju je osmislio profesor George Jelinek, bazira se na biljnim namirnicama i isključuje zasićene masti, prerađenu hranu, jaja, mliječne proizvode i meso, dok se morski plodovi povremeno uključuju. Osim toga, profesor Jelinek promovira zdrav način života s meditacijom i redovnim vježbanjem. Ova ishrana može biti izazovna zbog manjka kalcija i željeza, pa je potrebno pažljivo planiranje kako bi se izbjegli nutritivni nedostaci.
McDougall ishrana
McDougall ishrana je veganska ishrana s niskim udjelom masti, koja se temelji na škrobnim namirnicama, voću i povrću. Iako nema čvrstih dokaza da je ova ishrana efikasna u ublažavanju MS-a, kratkoročno smanjuje težinu i poboljšava nivo holesterola. Dugoročni efekti ove ishrane još nisu istraženi, a kao i kod drugih veganskih ishrana, postoji rizik od nedostatka važnih nutrijenata poput vitamina B12, kalcija i omega-3 masnih kiselina.
Ishrana bez glutena
Ishrana bez glutena izbjegava žitarice koje sadrže gluten, poput pšenice, raži i ječma. Iako nema dokaza da ova ishrana direktno koristi osobe s MS-om, ona može biti opcija za one koji također pate od celijakije ili intolerancije na gluten.
Ishrana s ograničenom kalorijom i povremeni post
Ishrana s ograničenom kalorijom i povremeni post temelje se na ideji da smanjenje unosa kalorija može smanjiti upalu i oksidativni stres, što je korisno za zdravlje. Iako postoje dokazi da ograničenje kalorija pomaže kod MS-a kod životinja, istraživanja na ljudima još traju. Povremeni post podrazumijeva određene periode u kojima se ograničava unos kalorija, dok se ostatak vremena nastoji održavati zdrava ishrana.
Može se zaključiti da različiti načini ishrane za osobe s multiplom sklerozom nude raznolike pristupe i filozofije koje se često preklapaju, ali i razlikuju. Swank ishrana i McDougall ishrana naglašavaju smanjenje masti i prerađene hrane, dok je Paleolitska ishrana fokusirana na visok unos proteina i izbjegavanje žitarica. S druge strane, mediteranska ishrana nudi ravnotežu između voća, povrća i zdravih masti, što je u suprotnosti s ekstremnijim pristupima kao što su The best diet i ishrana za prevazilaženje MS-a, koje strogo ograničavaju određene grupe namirnica.
Svaki od ovih načina ishrane može donijeti određene koristi, ali ne postoji univerzalno rješenje. Ključno je razumjeti da će odgovarajući način ishrane biti individualan, te je važno konsultovati stručnjake, pratiti vlastite simptome i osigurati da unos nutrijenata ostane adekvatan. Poznavanje vlastitog tijela i potreba može pomoći u odabiru ispravnog puta prema zdravijem životu.
Važnost vježbanja za osobe s multiplom sklerozom
Vježbanje igra ključnu ulogu u MS programu oporavka, nudeći značajne prednosti ne samo za osobe sa multiplom sklerozom, već i za ljude koji pate od raznih bolesti. Istraživanja dosljedno pokazuju da redovna fizička aktivnost može poboljšati zdravstvene rezultate i poboljšati ukupnu kvalitetu života. Ljudi koji redovno vježbaju imaju tendenciju da žive duže, zdravije i sretnije, doživljavaju niže razine depresije i pokazuju bolje kognitivne funkcije. Ovo vrijedi za osobe sa multiplom sklerozom, koje se mogu suočiti s raznim fizičkim izazovima.
Ključne prednosti redovnog vježbanja za osobe sa multiplom sklerozom
- Poboljšani zdravstveni rezultati – redovno vježbanje pomaže poboljšanju ukupnog zdravlja osoba sa MS. I aerobne vježbe izdržljivosti i progresivni trening otpora, snage su bili korisni.
- Usporeno napredovanje bolesti – neki preliminarni dokazi sugeriraju da dosljedna fizička aktivnost može usporiti napredovanje bolesti, dajući nadu mnogima.
- Poboljšana kvaliteta života – HOLISM studija je otkrila da osobe sa multiplom sklerozom koje vježbaju doživljavaju bolji kvalitet života, a najznačajnije prednosti se vide kod onih koji prelaze iz neaktivnosti u umjerenu aktivnost.
Zašto su vježbe važne
Vježbanje nudi dalekosežne prednosti kako za fizičko tako i za emocionalno blagostanje. Istraživanja pokazuju da redovna fizička aktivnost može pomoći u prevenciji raznih bolesti kao što su bolesti srca, dijabetes tipa 2, određeni karcinomi i osteoporoza. Ustvari, prednosti vježbanja često se suprotstavljaju onima koje pružaju propisani lijekovi, što dovodi do mantre: „Vježbanje je lijek“.
Osim toga, fizička aktivnost značajno smanjuje rizik od prerane smrti. Na primjer, osobe koje spadaju u najnižu kategoriju vježbanja imaju tri do pet puta veći rizik od prerane smrti u odnosu na one koji su aktivniji. Ovaj povećani rizik posebno je izražen kod žena. Fizička neaktivnost može biti štetna kao i dobro poznati faktori rizika poput visokog krvnog pritiska, visokog holesterola i gojaznosti.
Koliko je vježbe dovoljno?
Iako je generalno više vježbanja bolje, čak i mala povećanja fizičke aktivnosti mogu imati značajne zdravstvene prednosti. Važno je početi polako i postepeno povećavati nivo aktivnosti. Istraživanja pokazuju da su pojedinci koji su poboljšali svoju kondiciju tokom pet godina smanjili rizik od smrti za skoro polovinu u poređenju sa onima koji su ostali neaktivni.
Dvije značajne studije iz 2015. godine ispitale su velike populacije i zaključile da čak i minimalna vježba – samo mala količina u poređenju sa nijednom – može dovesti do značajnog smanjenja stope smrtnosti.
Prednosti vježbanja za osobe sa MS
Za osobe sa MS-om, vježbanje može poboljšati fizičku kondiciju, poboljšati pokretljivost i pružiti emocionalno olakšanje.
Redovno vježbanje ne samo da pomaže u suzbijanju simptoma bolesti, već i povećava mišićnu snagu i izdržljivost, što može poboljšati svakodnevno funkcionisanje.
Prethodni stavovi su bili protiv vježbanja za osobe sa multiplom sklerozom zbog zabrinutosti da bi moglo doći do pogoršanja simptoma.
Međutim, trenutni dokazi pokazuju da su umjerene aerobne vježbe i trening otpora sigurni i efikasni, čak i za one sa značajnim invaliditetom.
Ove vježbe mogu dovesti do poboljšanja pokretljivosti, raspoloženja, nivoa umora i cjelokupnog kvaliteta života.
- Progresivni trening otpora – je posebno efikasan za izgradnju mišićne snage i pokazalo se da vodi ka poboljšanju sposobnost hodanja i ukupnom funkcionalnom kapacitetu.Istraživanja su pokazala da čak i samo dvije sesije treninga snage sedmično mogu donijeti značajna poboljšanja zdravlja bez ikakvih ozbiljnih nuspojava.
- Aerobne vježbe – mnogi pojedinci sa MS smatraju da su aerobne vježbe kao što su hodanje, plivanje ili vožnja bicikla korisne. Bavljenje ovim aktivnostima može prekinuti ciklus umora i depresije, poboljšati cjelokupno raspoloženje i nivo energije.
Kognitivna funkcija i pamćenje
Mnoge osobe sa MS-om imaju problem sa pamćenjem iako se nije pokazalo da ijedan tretman efikasno poboljšava gubitak pamćenja, aerobne vježbe mogu imati potencijalne prednosti.Studije pokazuju da vježba može pozitivno utjecati na pamćenje i kognitivne funkcije, posebno kroz svoj učinak na zdravlje mozga.
Uključivanje redovnog vježbanja u živote osoba s multiplom sklerozom je od vitalnog značaja za poboljšanje zdravlja, upravljanje simptomima i poboljšanje kvalitete života.
Bilo kroz aerobne aktivnosti ili trening snage, ključ je pronaći ugodne načine da ostanete aktivni, jer ove navike mogu dovesti do značajnih dugoročnih zdravstvenih koristi. Uz pravi pristup, vježbanje može postati moćan alat za svakoga ko želi poboljšati svoje blagostanje, bez obzira na fizička ograničenja.
Vitamini i minerali važni kod multiple skleroze
Osobe s multiplom sklerozom suočavaju se s različitim izazovima u održavanju zdravlja, a pravilna ishrana može igrati ključnu ulogu u upravljanju simptomima i podršci oporavku.Važnost vitamina i minerala u ishrani ovih osoba ne može se podcijeniti, jer mnogi od njih imaju potencijal da poboljšaju kvalitetu života, ojačaju imunitet i smanje upalne procese povezane s bolešću, ponekad je potrebna dodatna potpora u vidu suplementacije, a ovo su neki od vitamina i minerala koji su jako značajni.
- Vitamin D je jedan od najvažnijih nutrijenata, jer može pomoći u smanjenju rizika od relapsa i poboljšanju općeg imuniteta. Istraživanja su pokazala da niska nivo vitamina D može biti povezana s težim oblicima bolesti.
- Uz vitamin D, magnezij također igra značajnu ulogu u smanjenju grčeva u mišićima i poboljšanju kvalitete sna. Magnezij se može unositi kroz ishranu bogatu zelenim povrćem, sjemenkama i mahunarkama.
- Esencijalne masne kiseline, poput omega-3, imaju snažno protuupalno djelovanje koje može pomoći u smanjenju upalnih procesa i podržati zdravlje mozga. Omega-3 masne kiseline mogu se unositi iz ribe i orašastih plodova, dok suplementacija može biti korisna.
- Kalcij je također od vitalnog značaja za očuvanje zdravlja kostiju, što je posebno važno za osobe s multiplom sklerozom zbog smanjene pokretljivosti i potencijalne upotrebe lijekova koji mogu utjecati na koštanu masu.
- Vitamini A, K i E igraju ključnu ulogu u smanjenju upalnih procesa i zaštiti ćelija od oštećenja.
Osobe s multiplom sklerozom suočavaju se s brojnim izazovima koji mogu utjecati na njihov svakodnevni život, a važno je napomenuti da ne trebaju prolaziti kroz sve nove situacije sami.
Traženje pomoći i podrške gdje god je to potrebno može biti ključno za uspješno upravljanje bolesti.Ishrana se ističe kao jedan od važnih aspekata liječenja i oporavka, stoga je od suštinskog značaja da osobe s MS-om obrate pažnju na svoj prehrambeni režim.
U slučaju potrebe, savjetovanje s stručnim nutricionistom može značajno doprinijeti poboljšanju kvalitete života i podršci zdravlju.
Izvori:
- Jelinek, George. Overcoming Multiple Sclerosis. Allen & Unwin, 2016. ISBN 978-1-76011-255-4.
- Wahls, Terry. The Wahls Protocol. Vermilion, Penguin Random House, 2017. ISBN 978-1785041426.
- Robinson, Ian, and F Clifford Rose. Managing Your Multiple Sclerosis. Class Publishing, 2004. ISBN 1-85959-071-3
- Mandato, C., Colucci, A., Lanzillo, R., Staiano, A., Scarpato, E., Schiavo, L., Operto, F. F., Serra, M. R., Di Monaco, C., Napoli, J. S., Massa, G., & Vajro, P. (2023). Multiple Sclerosis-Related Dietary and Nutritional Issues: An Updated Scoping Review with a Focus on Pediatrics. Children (Basel, Switzerland), 10(6), 1022. https://doi.org/10.3390/children10061022
Kontaktirajte nas
Popunite kontakt formu ili nas nazovite – naša stručna podrška i personalizirani planovi ishrane pomoći će vam da postignete svoje ciljeve.
Kontaktirajte nas putem emaila na info@nutritvibe.ba ili nas pozovite na 062 / 927-463.
Također nas možete posjetiti na adresi Mehmedalije Maka Dizdara bb, PZC Stupine PP 38/P. Radujemo se vašem javljanju!