Djeca školskog uzrasta, počevši od 6. godine, prolaze kroz intenzivne fizičke i emocionalne promjene koje mogu biti izazovne i za njih i za njihove roditelje. Ovaj period života obuhvata brzi rast, razvoj motorike, kognitivne sposobnosti i socijalne vještine. Pravilna ishrana u ovoj fazi nije samo važna za podršku tijelu koje se brzo mijenja, već i za oblikovanje zdravih prehrambenih navika koje će imati dugoročne efekte na zdravlje djeteta. U tom smislu, pažljivo biranje nutritivno bogatih i uravnoteženih obroka može značajno olakšati ove promjene. Ishrana koja pruža optimalan unos vitamina, minerala, proteina i vlakana pomaže u osnaživanju imunološkog sistema, podržava rast i razvoj kostiju, i poboljšava kognitivne funkcije, što je od ključne važnosti za uspjeh u školi i opšte dobrostanje.
Kroz pravilnu ishranu, roditelji mogu pomoći svojoj djeci da se lakše nose sa stresom i izazovima koji dolaze s razvojem, te da izgrade čvrste temelje za zdravlje tokom cijelog života. Pravilna ishrana ne samo da doprinosi fizičkom rastu, već i jača kognitivne sposobnosti, poboljšava koncentraciju i učinak u školi, te pomaže u prevenciji hroničnih bolesti poput pretilosti i dijabetesa.
Nutritivne potrebe djece školskog uzrasta
Djeca školske dobi imaju visoku potrebu za energijom zbog stalnog rasta i razvoja. Takva ishrana i potrebe za kalorijama variraju zavisno od nivoa aktivnosti, ali u prosjeku, djeca u dobi od 6 do 12 godina trebaju između 1.600 do 2.200 kalorija dnevno. Veoma je važno da ove kalorije dolaze iz kvalitetnih izvora, uključujući voće, povrće, cjelovite žitarice, mliječne proizvode, te nemasne proteine. Proteini su neophodni za rast i obnovu tkiva, te za podršku imunološkom sistemu.
Preporučuje se da proteini čine 10-30% dnevnog unosa kalorija. Djeca ovog uzrasta trebaju konzumirati približno 19-34 grama proteina dnevno, što se može zadovoljiti iz izvora poput nemasnog mesa, ribe, jaja, mahunarki, orašastih plodova i mliječnih proizvoda.
Masti su važan izvor energije i neophodne su za apsorpciju određenih vitamina. Trebale bi činiti 25-35% dnevnog unosa kalorija, fokus treba biti na zdrave masti iz orašastih plodova, sjemenki, avokada i ribe, uz izbjegavanje zasićenih i trans masti. Posebnu pažnju treba posvetiti unosu kalcija i vitamina D, koji su ključni za zdrav razvoj kostiju, te željeza, koje podržava proizvodnju hemoglobina. Vitamin A, C i B-vitamini također su neophodni za rast i imunološku funkciju.
Zdravlje od početka – najbolje za razvoj vašeg djeteta od rođenja do polaska u školu
Gojaznost među školarcima
Gojaznost kod djece u dobi od 6 godina pa sve do puberteta uzrokovana je kombinacijom nekoliko faktora. Prvenstveno, moderni način života, koji uključuje prekomjernu konzumaciju visokokalorične hrane bogate mastima, šećerom i soli, predstavlja jedan od glavnih uzroka. Brza hrana, gazirana pića i grickalice često su dio svakodnevne ishrane djece, dok je unos voća, povrća i cjelovitih žitarica nedovoljan.
Pored neadekvatne ishrane, drugi ključni faktor je nedostatak fizičke aktivnosti. Djeca provode sve više vremena ispred ekrana, bilo da je riječ o televiziji, video igrama ili korištenju računara. Ovaj sedentarni način života doprinosi nakupljanju viška kilograma, jer djeca ne troše dovoljno energije koja se unosi hranom. Nažalost, u mnogim školama fizička aktivnost nije dovoljno zastupljena, niti promovirana na pravi način, a vrijeme za odmor i rekreaciju je često skraćeno.
Genetski faktori također igraju važnu ulogu u razvoju gojaznosti kod djece. Djeca čiji roditelji imaju problem sa prekomjernom tjelesnom težinom imaju veći rizik da i sama postanu gojazna, što sugerira postojanje nasljedne predispozicije.
Naravno, gojaznost kod djece nosi sa sobom niz ozbiljnih zdravstvenih problema. Fizičke posljedice uključuju povećan rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, hipertenzije, visokog holesterola, te srčanih i krvnih oboljenja. Također, gojazna djeca često pate od problema s disanjem, poput apneje u snu, te od ortopedskih problema kao što su bolovi u zglobovima i kostima. Pored fizičkih, gojaznost ima i značajne psihološke posljedice.
Djeca koja su gojazna često se suočavaju sa stigmatizacijom i socijalnom izolacijom, što može dovesti do niskog samopouzdanja, depresije i anksioznosti. Ove emocionalne poteškoće mogu dodatno otežati kontrolu tjelesne težine, stvarajući začarani krug, a ovi problemi pratit će ih i u njihovoj odrasloj dobi.
Kako preventivno djelovati?
Prevencija gojaznosti kod djece mora biti sveobuhvatna, uključujući promjene u prehrambenim navikama, povećanje fizičke aktivnosti i edukaciju o zdravom načinu života. Ključna je uloga roditelja i škola u podsticanju zdravih izbora i stvaranju okruženja koje podržava aktivan i zdrav način života. Prvi korak u prevenciji gojaznosti je uspostavljanje zdravog, uravnoteženog režima ishrane. Takva ishrana podrazumjeva povećanje unosa voća, povrća, cjelovitih žitarica i nemasnih proteina, uz smanjenje konzumacije šećera, zasićenih masti i brze hrane. Porcije obroka trebaju biti prilagođene potrebama djece, a doručak, kao najvažniji obrok, ne smije se preskakati.
Fizička aktivnost treba postati sastavni dio svakodnevnice djeteta. Preporučuje se najmanje 60 minuta umjerene do intenzivne fizičke aktivnosti dnevno. To može uključivati različite sportske aktivnosti, igre na otvorenom, ili jednostavne šetnje. Škole bi trebale osigurati kvalitetne programe fizičkog obrazovanja i promovirati aktivan stil života. Pored navedenog, edukacija o zdravlju i ishrani je ključna.
Djeca i roditelji trebaju biti informisani o važnosti zdrave ishrane i redovne fizičke aktivnosti. Također, važno je da se roditelji angažuju u stvaranju pozitivnih prehrambenih navika kroz vlastiti primjer.
Šta podrazumijeva zdrava ishrana i koliko je važna za organizam?
Zdravi tinejdžeri, potrebe i razlike kada je ishrana u pitanju
Nutritivne potrebe tinejdžera su složene i zahtijevaju pažljivo planiranje ishrane kako bi se osigurao optimalan rast i razvoj. Razlike između dječaka i djevojčica u potrebama za određenim hranjivim tvarima, kao što su kalcij, vitamin D i željezo, treba uzeti u obzir pri planiranju ishrane.
Nutritivne potrebe tinejdžera dramatično rastu s početkom puberteta, kada dolazi do naglog rasta, povećanja mišićne mase, razvoja kostiju i promjena u tjelesnoj masi. Ove promjene postavljaju različite zahtjeve pred dječake i djevojčice, čije se potrebe za određenim hranjivim tvarima razlikuju, posebno u pogledu željeza, kalcija i vitamina D. Uz pravilnu podršku i edukaciju, tinejdžeri mogu naučiti kako donositi zdrave prehrambene odluke koje će ih pratiti kroz cijeli život.
Trebate savjet?
Popunite kontakt formu ili nas nazovite – naša stručna podrška i personalizirani planovi ishrane pomoći će vam da postignete svoje ciljeve.
Kontaktirajte nas putem emaila na info@nutritvibe.ba ili nas pozovite na 062 / 927-463.
Također nas možete posjetiti na adresi Mehmedalije Maka Dizdara bb, PZC Stupine PP 38/P. Radujemo se vašem javljanju!