Giht je upalna reumatska bolest koja se najčešće manifestuje u obliku bolnog artritisa. Ova bolest je uzrokovana poremećajem metabolizma mokraćne kiseline, što dovodi do njenog nakupljanja u zglobovima u obliku kristala. Ovi kristali izazivaju upale i bolne napade u zglobovima, posebno u nožnom palcu. Giht je često povezan sa nezdravim načinom života, prekomjernim unosom hrane bogate purinima, alkohola i šećera. U prošlosti se nazivao i “bolest kraljeva” zbog njegove povezanosti sa raskošnom ishranom.

Uticaj ishrane na pojavu i liječenje gihta

Ishrana igra ključnu ulogu u razvoju i kontroli gihta. Mokraćna kiselina je nusproizvod metabolizma purina, koji se nalaze u određenim vrstama hrane. Kada tijelo ne može dovoljno efikasno eliminisati mokraćnu kiselinu, dolazi do njenog viška u krvi, što vodi ka taloženju kristala u zglobovima i izaziva bolne upale. Upravo zbog toga, ishrana bogata purinima, šećerom i zasićenim mastima može značajno povećati rizik od gihta, dok pravilna prehrana može pomoći u njegovom liječenju i prevenciji.

Hrana bogata purinima i njen uticaj

Purini su prirodne supstance koje se nalaze u mnogim namirnicama, a kada se razgrađuju u tijelu, pretvaraju se u mokraćnu kiselinu. Hrana bogata purinima, poput crvenog mesa, iznutrica, školjki, te određenih vrsta ribe kao što su sardine i inćuni, može značajno povećati nivo mokraćne kiseline u krvi. Osobe koje konzumiraju ove namirnice u velikim količinama, posebno uz alkohol, imaju veći rizik od razvijanja gihta.

Šta je to piramida ishrane?

Fruktoza i šećeri

Osim purina, konzumacija hrane bogate fruktozom, poput zaslađenih napitaka i industrijskih slatkiša, može povećati rizik od gihta. Fruktoza, šećer koji se nalazi u voću i mnogim prerađenim proizvodima, metaboliše se u jetri, što izaziva proizvodnju mokraćne kiseline. Istraživanja su pokazala da osobe koje redovno piju gazirane napitke zaslađene fruktozom imaju veći rizik od razvijanja gihta.

giht

Zdrave namirnice za kontrolu gihta

Dok određena hrana povećava rizik od gihta, postoje namirnice koje mogu pomoći u kontroli ove bolesti. Ishrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i mliječnim proizvodima sa niskim udjelom masti pokazala se kao korisna za osobe sa gihtom. Povrće koje ne sadrži mnogo purina, poput paradajza, brokolija, krastavaca i zelenog lisnatog povrća, može smanjiti nivoe mokraćne kiseline i pomoći u smanjenju upalnih procesa.
Mlijeko i mliječni proizvodi, naročito oni sa niskim sadržajem masti, pomažu u izbacivanju mokraćne kiseline iz organizma i smanjuju rizik od napada gihta. Također, unos vitamina C može pomoći u smanjenju nivoa mokraćne kiseline u krvi, dok unos dovoljne tečnosti podržava bubrege u efikasnom eliminisanju mokraćne kiseline.

Prilagođena ishrana kao ključ u liječenju

Iako ishrana sama po sebi ne može izliječiti giht, njena modifikacija može značajno doprinijeti smanjenju učestalosti napada i poboljšanju kvaliteta života osoba koje pate od ove bolesti. Ishrana bazirana na biljnim namirnicama, bogata vlaknima i niskim udjelom purina u kombinaciji sa odgovarajućim medicinskim tretmanom, može pomoći u kontroli simptoma gihta.

Da li mediteranska ishrana stvarno poboljšava kvalitet života? Otkrijte njene prednosti!

Šta jesti kod gihta?

Voće i povrće – preporučuje se konzumacija voća i povrća sa niskim sadržajem purina. Povrće poput paradajza, tikvica, brokule i špinata bogato je vlaknima i vitaminima koji podržavaju zdravlje zglobova i smanjuju upalu. Voće, posebno ono bogato vitaminom C poput narandži, jagoda i trešanja, može pomoći u smanjenju nivoa mokraćne kiseline i zaštiti od giht napada. • Mliječni proizvodi – niskomasni mliječni proizvodi, poput nemasnog jogurta, obranog mlijeka i niskomasnog sira, pokazali su se korisnim u smanjenju nivoa mokraćne kiseline. Osim što su izvor kalcija i proteina, mliječni proizvodi mogu imati preventivni učinak na giht. • Cjelovite žitarice – integralne žitarice kao što su smeđa riža, integralni hljeb, kvinoja i zobene pahuljice trebaju biti osnova u ishrani. One obezbjeđuju stabilan izvor energije, bogate su vlaknima i podržavaju zdrav metabolizam, što pomaže u održavanju optimalne težine i važno je za prevenciju gihta.

Šta izbjegavati kod gihta?

Crveno meso i iznutrice – ove namirnice, poput goveđeg mesa, jagnjetine, svinjetine i iznutrica (jetra, bubrezi), sadrže visoke nivoe purina koji se razgrađuju u mokraćnu kiselinu, povećavajući rizik od giht napada. Njihova konzumacija treba biti strogo ograničena. • Morski plodovi – riba kao što su sardine, losos i školjke sadrže visoke nivoe purina. Iako riba može biti zdrava, osobe sklone gihtu trebaju biti oprezne i izbjegavati pretjeran unos vrsta bogatih purinima kako bi smanjili rizik od povećanja mokraćne kiseline. • Alkohol i šećeri – alkohol, posebno pivo i destilati, značajno povećava proizvodnju mokraćne kiseline i smanjuje njeno izlučivanje. Zaslađeni napici, bogati fruktozom, dodatno opterećuju bubrege i povećavaju nivo mokraćne kiseline, te je preporučljivo izbjegavati ih u ishrani.

Najčešće greške u ishrani kod osoba koje imaju giht

• Konzumacija hrane bogate purinima

Osobe sa gihtom često ne prepoznaju koje namirnice imaju visok sadržaj purina, što može dovesti do pogoršanja simptoma. Crveno meso, iznutrice (poput jetre, bubrega), sardine i školjke bogate su purinima i mogu izazvati nagli porast nivoa mokraćne kiseline. Mnogi vjeruju da je samo crveno meso problematično, dok u stvarnosti i neke ribe i morski plodovi nose rizik. Jedna od najčešćih grešaka je ignorisanje preporuka da se ove namirnice ograniče ili potpuno izbace iz ishrane.

• Zaslađeni napici i alkohol

Mnoge osobe sa gihtom ne shvataju da napici zaslađeni fruktozom, poput gaziranih pića, voćnih sokova sa dodatim šećerom i energetskih napitaka, mogu znatno povećati rizik od giht napada. Fruktoza uzrokuje povećanu proizvodnju mokraćne kiseline u tijelu. Slično tome, alkohol, posebno pivo, ometa proces eliminacije mokraćne kiseline putem bubrega i tako povećava njen nivo u krvi. Česta greška je povremeno konzumiranje ovih pića u uvjerenju da male količine neće uzrokovati štetu, ali i male količine mogu biti dovoljno problematične kod osoba sklonih gihtu.

giht

• Nepravilna hidratacija

Nedovoljan unos vode je sljedeća česta greška kod osoba sa gihtom. Hidratacija igra ključnu ulogu u eliminaciji mokraćne kiseline iz organizma. Kada tijelo ne dobija dovoljno tečnosti, bubrezi postaju manje efikasni u filtriranju i eliminaciji mokraćne kiseline. Ovo vodi njenom nakupljanju u krvi i taloženju kristala u zglobovima, što može izazvati bolne napade gihta. Mnogi ljudi ne prepoznaju da čak i blaga dehidracija može pogoršati stanje, jer se smanjuje sposobnost tijela da izbacuje višak mokraćne kiseline.

Zdrava ishrana i zdravo starenje -hrana, zdravlje i svakodnevni izazovi

Preporuke za hidrataciju kod osoba sa gihtom

Osobe koje pate od gihta trebale bi piti najmanje 8-10 čaša vode dnevno kako bi poboljšale funkciju bubrega i omogućile efikasnije izbacivanje mokraćne kiseline. U idealnom slučaju, unos tečnosti treba biti kontinuiran tokom dana kako bi tijelo imalo stalnu podršku u eliminaciji kiseline. Povećan unos vode ne samo da smanjuje nivo mokraćne kiseline, već pomaže i u sprječavanju formiranja kristala u zglobovima i bubrežnim kanalima. Pravilna hidratacija također podržava opće zdravlje organizma, pomaže u kontroli tjelesne težine i smanjuje rizik od bubrežnih kamenaca, koji su češći kod osoba sa gihtom zbog nakupljanja mokraćne kiseline.

Da li tjelesna težina utiče na nastanak gihta?

Tjelesna težina igra ključnu ulogu u nastanku i razvoju gihta. Prekomjerna težina povećava rizik za giht, jer višak kilograma opterećuje organizam i doprinosi metaboličkim poremećajima. Kod osoba s viškom kilograma, dolazi do pojačanog lučenja mokraćne kiseline u krvi, što je glavni faktor koji uzrokuje giht. Veza između gojaznosti i gihta je složena, ali se u osnovi zasniva na činjenici da višak tjelesne težine doprinosi nakupljanju mokraćne kiseline u tijelu, što povećava šanse za razvoj ovog bolnog oboljenja.

Kako gojaznost utiče na giht?

Gojaznost značajno povećava rizik od gihta zbog niza metaboličkih poremećaja koji se javljaju kod osoba s viškom kilograma. Osobe s gojaznošću često imaju inzulinsku rezistenciju i metabolički sindrom, što dovodi do smanjene sposobnosti tijela da efikasno eliminiše mokraćnu kiselinu. Kada se mokraćna kiselina ne izbacuje pravilno iz organizma, ona se nakuplja u krvi i kristalizuje u zglobovima, uzrokujući upalu i bol koji su karakteristični za giht.

Osim toga, višak masnog tkiva u tijelu izaziva hronične upalne procese. Masne ćelije luče upalne supstance (citokine), koje povećavaju nivo upale u organizmu, dodatno pogoršavajući simptome gihta. Ovaj kombinovani efekat povećane mokraćne kiseline i hronične upale povećava učestalost giht napada i pogoršava intenzitet simptoma.

Tjelesna težina i ishrana

Nezdrave prehrambene navike često idu ruku pod ruku sa prekomjernom tjelesnom težinom. Ishrana bogata kalorijama, mastima, crvenim mesom, prerađenim namirnicama i zaslađenim pićima doprinosi gojaznosti, ali i povećavanju nivoa mokraćne kiseline u krvi. Crveno meso, iznutrice, riba bogata purinima (kao što su sardine i inćuni), te alkohol i zaslađena napici direktno utiču na povećanje nivoa mokraćne kiseline. Ovo je posebno opasno za osobe koje su već gojazne, jer su sklonije povećanom unosu ovih namirnica i pića, što dodatno pogoršava njihovo stanje.

Loše prehrambene navike koje doprinose gojaznosti nisu samo krivci za višak kilograma, već direktno povećavaju rizik za razvoj gihta. Zbog toga je važno da osobe sa viškom kilograma, posebno oni s rizičnim faktorima za giht, prilagode svoju ishranu i smanje unos namirnica bogatih purinima i zaslađenih napitaka.

giht

Mršavljenje kao preventivna mjera

Kontrola tjelesne težine je jedna od najefikasnijih preventivnih mjera za smanjenje rizika od gihta. Istraživanja pokazuju da mršavljenje smanjuje nivo mokraćne kiseline u krvi, smanjuje učestalost napada gihta, ali doprinosi i opštem poboljšanju zdravlja. Važno je napomenuti da nagli gubitak težine može biti kontraproduktivan, jer može privremeno povećati nivo mokraćne kiseline, pa se preporučuje postepeni gubitak kilograma kroz balansiranu ishranu i fizičku aktivnost.

Ishrana koja uključuje visok unos voća, povrća, cjelovitih žitarica i mliječnih proizvoda sa niskim udjelom masti može pomoći u smanjenju nivoa mokraćne kiseline. Pored toga, izbjegavanje namirnica bogatih purinima, alkohola i zaslađenih pića može značajno smanjiti rizik od napada gihta. Mršavljenje ne samo da poboljšava metabolizam i smanjuje opterećenje na zglobove, već direktno utiče na smanjenje nivoa mokraćne kiseline i poboljšava funkciju bubrega, čime se sprječava dalji razvoj bolesti.

Giht je jedan od sve češćih zdravstvenih problema modernog doba, a nepravilna ishrana i nezdrav način života dodatno doprinose njegovom nastanku i pogoršanju. Iako je giht hronično oboljenje koje zahtijeva medicinsku terapiju, nije dovoljno oslanjati se samo na lijekove. Pravilna ishrana može igrati ključnu ulogu u smanjenju učestalosti napada i olakšavanju simptoma. Promjene u prehrambenim navikama, uz stručnu podršku, mogu značajno poboljšati kvalitet života i pomoći u kontroli ove bolesti.

Razumijevanje pravih prehrambenih smjernica može biti izazovno, ali uz pomoć stručnjaka, poput nutricioniste, moguće je izgraditi individualni plan ishrane koji će pomoći u smanjenju nivoa mokraćne kiseline i sprječavanju daljih komplikacija. Svako tijelo je drugačije, a personalizirani pristup je ključ uspjeha u borbi protiv gihta.

Izvori:

Kontaktirajte nas

Popunite kontakt formu ili nas nazovite – naša stručna podrška i personalizirani planovi ishrane pomoći će vam da postignete svoje ciljeve.

Kontaktirajte nas putem emaila na info@nutritvibe.ba ili nas pozovite na 062 / 927-463.

Također nas možete posjetiti na adresi Mehmedalije Maka Dizdara bb, PZC Stupine PP 38/P. Radujemo se vašem javljanju!

📲 Kontaktirajte nas