FODMAP Dijeta: Sve što trebate znati o prehrani za osjetljiva crijeva
Dobrodošli na pravo mjesto za sve što trebate znati o FODMAP dijeti! Ako ste umorni od nejasnih savjeta, stalnih tegoba i beskrajne potrage za rješenjem svojih probavnih problema, ne brinite – mi smo ovdje da vam olakšamo put. Razumijemo koliko izazovno može biti upravljati ishranom kada je u pitanju osjetljivo crijevo ili neki oblik probavnih smetnji. Zato smo pripremili sveobuhvatan vodič koji će vam, korak po korak, objasniti šta je FODMAP dijeta, kako funkcioniše i kako vam može pomoći da konačno preuzmete kontrolu nad svojim zdravljem. Ostanite s nama – svaka rečenica ovog teksta je ključ za razumijevanje i rješenje vaših dilema!
Šta je to FODMAP / LOW FODMAP dijeta?
FODMAP dijeta predstavlja specijalno osmišljen terapijski pristup ishrani, namijenjen osobama koje se suočavaju s upalnim bolestima crijeva (Inflammatory Bowel Disease – IBD). Ovaj režim ishrane osmišljen je kako bi se smanjila nelagoda u probavnom sistemu, poboljšalo zdravlje crijeva i olakšali simptomi.
FODMAP dijeta često se preporučuje osobama koje pate od različitih probavnih poremećaja, uključujući:
– Sindrom iritabilnog crijeva (irritable bowel syndrome – IBS)
– Netoleranciju na određene vrste hrane
– Preosjetljivost crijeva
– Određene tipove upalnih bolesti crijeva (Inflammatory Bowel Disease – IBD)
Šta znači akronim FODMAP?
Ime FODMAP sastoji se od naziva za ugljikohidrate koji su teško probavljivi ili apsorbiraju u tankom crijevu. Oni privlače vodu u crijeva i fermentiraju pod djelovanjem bakterija u debelom crijevu, što može izazvati simptome poput nadutosti, gasova, proljeva ili zatvora. Akronim FODMAP označava grupu fermentabilnih ugljikohidrata koji mogu izazvati probavne tegobe kod osoba s osjetljivim crijevima. Ime dolazi od početnih slova engleskih pojmova za ove spojeve:
F – Fermentable (fermentabilni)
– Odnosi se na ugljikohidrate koje bakterije u crijevima fermentiraju, pri čemu nastaju plinovi koji mogu uzrokovati nadutost, bol i nelagodu.
O – Oligosaccharides (oligosaharidi)
– To su kratki lanci šećera poput fruktana i galakto-oligosaharida (GOS).
– Nalaze se u namirnicama poput pšenice, crvenog luka, češnjaka i mahunarki.
D – Disaccharides (disaharidi):
– Najpoznatiji disaharid je laktoza, šećer prisutan u mliječnim proizvodima.
– Osobe s netolerancijom na laktozu često imaju probleme s probavljanjem ove grupe ugljikohidrata.
M – Monosaccharides (monosaharidi):
– Fruktoza je glavni predstavnik ove grupe.
– Nalazi se u voću poput jabuka, krušaka, manga i meda.
A i P – And Polyols (polioli):
To su šećerni alkoholi poput sorbitola, manitola, maltitola i ksilitola.
Nalaze se u nekim voćkama (breskve, šljive), povrću (cvjetača) i često se koriste kao zaslađivači u žvakaćim gumama i bombonama.
Želite stručan savjet? Ispunite formular i online nutricionista će vam se javiti! >>>
Kratak pregled historije i razvoja dijete
Već duži vremenski period poznato je da određeni kratkolančani ugljikohidrati, koje tijelo teško probavlja ili apsorbira, mogu uzrokovati probleme poput nadutosti, bolova u stomaku i proljeva. Naučnici su razvili hipotezu da bi ograničavanje unosa ovih spojeva moglo smanjiti simptome kod osoba s osjetljivim probavnim sistemom. Kako bi se ti spojevi bolje razumjeli i grupisali, uveden je i sam akronim FODMAP.
Prva publikacija koja detaljno opisuje koncept FODMAP-a objavljena je 2005. godine. U ovom radu, naučnici su pojasnili kako smanjenje unosa određenih ugljikohidrata može značajno ublažiti simptome poput nadutosti, bolova u stomaku i probavnih tegoba kod osoba sa sindromom iritabilnog crijeva (IBS). Konkretno, spomenuti su spojevi poput laktoze (mliječni proizvodi), fruktana (pšenica, luk), fruktoze (jabuke, kruške) i poliola (sorbitol u šljivama), koji često izazivaju fermentaciju u crijevima i nelagodu.
Uloga Monash Univerziteta u razvoju FODMAP dijete
Monash Univerzitet u Australiji odigrao je ključnu ulogu u razvoju Low FODMAP dijete. Njihov istraživački tim je predano radio na razvoju ovog terapijskog načina ishrane koji je temeljen na naučnim dokazima i detaljnim analizama.
Evo šta su postigli:
– Razvili su dijetu koja se oslanja na rigorozna istraživanja i precizne analize.
– Detaljno su proučili sadržaj FODMAP-a u velikom broju namirnica, pružajući jasne smjernice o njihovoj upotrebi.
– Osmislili su praktične vodiče i alate koji pomažu korisnicima da prilagode prehranu svojim potrebama na jednostavan i efikasan način.
Takođe, Monash Univerzitet je razvio inovativnu mobilnu aplikaciju koja korisnicima omogućava lako prepoznavanje hrane sa visokim i niskim udjelom FODMAP-a. Ovaj alat je značajno unaprijedio primjenu dijete u svakodnevnom životu, čineći je pristupačnijom i praktičnijom za širu populaciju.
Zašto je FODMAP dijeta postala popularna u tretmanu gastrointestinalnih problema?
FODMAP dijeta je postala popularna u tretmanu gastrointestinalnih problema zbog svoje efikasnosti u olakšavanju simptoma kao što su nadutost, grčevi, proljev i konstipacija kod osoba koje pate od IBS-a i drugih funkcionalnih probavnih poremećaja. Njenoj popularnosti i primjenjivosti doprinijeli su sljedeće činjenice:
Specifičan pristup
– FODMAP dijeta pruža konkretan, strukturni način za prepoznavanje i uklanjanje određenih vrsta ugljikohidrata iz ishrane. To omogućava precizno prepoznavanje koje od FODMAPs namirnica uzrokuju simptome kod osobe i njihovo uklanjanje iz ishrane može dovesti do smanjenja simptoma.
Znanstveno utemeljena
– Postoji mnogo istraživanja koja podupiru učinkovitost FODMAP dijete u tretmanu gastrointestinalnih problema. Klinička ispitivanja su pokazala da je eliminacija FODMAPs iz ishrane poboljšala simptome kod značajnog broja osoba.
Individualizirani pristup
– S obzirom da se simptomi različito manifestiraju kod različitih osoba, FODMAP dijeta omogućava prilagodbu ishrane prema potrebama pojedinca. Pacijenti počinju s fazom eliminacije gdje se sve FODMAPs namirnice eliminiraju, a zatim se postupno ponovno uvode kako bi se identificirali specifični FODMAP-si koji uzrokuju probleme.
Holistički pristup
– FODMAP dijeta uzima u obzir vezu između ishrane i simptoma, pružajući ne samo prehrambene preporuke već i edukaciju o tome kako kreirati plan ishrane koji poboljšava probavu i smanjuje učestalost simptoma oboljenja.
Kako FODMAP spojevi utiču na probavni trakt?
FODMAP spojevi predstavljaju skupinu ugljikohidrata koje naš organizam teško apsorbira u tankom crijevu. Oni uključuju fermentabilne oligosaharide, disaharide, monosaharide i poliole, a nalaze se u raznim namirnicama poput pšenice, luka, mliječnih proizvoda, voća i određenih zaslađivača. Njihovo specifično ponašanje u probavnom sistemu može izazvati neugodne simptome, posebno kod osoba sa sindromom iritabilnog crijeva (IBS).
Jedan od ključnih efekata FODMAP spojeva je njihov osmotski uticaj. Kada dospiju u tanko crijevo, oni privlače vodu, što može dovesti do povećane tekućine u crijevima i uzrokovati proljev. Ovaj proces često pogoršava stanje kod osoba s osjetljivim probavnim sistemom.
Nakon što prođu kroz tanko crijevo, FODMAP spojevi dospijevaju u debelo crijevo gdje se odvija fermentacija. Crijevne bakterije koriste ove spojeve kao izvor hrane, što rezultira proizvodnjom plinova poput vodika, metana i ugljendioksida. Ovo može izazvati nadutost, grčeve i osjećaj pritiska u stomaku.
Osim toga, FODMAP spojevi mogu uticati na pokretljivost crijeva. Kombinacija povećane tekućine i plinova može stimulirati pokretljivost – motilite crijeva, što dovodi do promjena u ritmu pražnjenja – od proljeva do zatvora.
Imate pitanje ili trebate pomoć? Kontaktirajte nas danas! >>>
Proces fermentacije i stvaranje gasova u crijevima
Proces fermentacije u crijevima ključan je za probavu određenih ugljikohidrata koje tanko crijevo ne apsorbira u potpunosti. Ove molekule, poput FODMAP spojeva, dospijevaju u debelo crijevo, gdje postaju hrana za crijevnu mikrobiotu – zajednicu milijardi mikroorganizama. Njihova razgradnja putem fermentacije može dovesti do stvaranja gasova, što je prirodan, ali ponekad neugodan proces.
Kako dolazi do fermentacije?
Fermentacija počinje kada nesvareni ugljikohidrati, poput fruktana, laktoze, sorbitola ili fruktoze, stignu u debelo crijevo. Mikroorganizmi razgrađuju ove molekule kroz proces anaerobne fermentacije, pri čemu nastaju:
– Kratkolančane masne kiseline (SCFA), koje crijeva koriste kao izvor energije.
– Gasovi poput vodika, ugljendioksida i metana.
Ovi gasovi mogu se apsorbirati u krvotok i izdisati kroz pluća ili se eliminisati kroz rektum. Kod nekih osoba, povećana proizvodnja gasova može izazvati nadutost, grčeve i druge simptome.
Zašto nastaju problemi?
Količina i vrsta gasova ovise o sastavu mikrobiote i količini fermentabilnih ugljikohidrata. Kod ljudi s osjetljivim probavnim sistemom, poput onih sa sindromom iritabilnog crijeva (IBS), ovi procesi mogu uzrokovati nelagodu. Razlog leži u povećanoj fermentaciji i osmotskom efektu, gdje nesvareni ugljikohidrati privlače vodu u crijeva, što može dovesti do proljeva.
Ključne faze stvaranja gasova:
1. Unos hrane bogate FODMAP spojevima – poput luka, pšenice, jabuka ili mliječnih proizvoda.
2. Nedovoljna apsorpcija u tankom crijevu – zbog prirode molekula ili nedostatka enzima (npr. laktaze).
3. Fermentacija u debelom crijevu – mikroorganizmi razgrađuju spojeve, stvarajući gasove i SCFA.
4. Akumulacija gasova – može uzrokovati osjećaj nadutosti, pritiska ili bolova.
Uloga crijevne mikrobiote u probavi FODMAP spojeva
Crijevna mikrobiota, poznata i kao crijevna flora, ima jako važnu ulogu u probavi FODMAP spojeva. Kada dospiju u debelo crijevo, mikroorganizmi ih fermentiraju, što može dovesti do simptoma poput nadutosti, bolova u stomaku i proljeva kod osjetljivih osoba.
Zdrava crijevna mikrobiota sastoji se od korisnih bakterija koje:
Pomažu u razgradnji složenih ugljikohidrata.
Proizvode kratkolančane masne kiseline korisne za zdravlje crijevnog epitela.
Održavaju ravnotežu imunološkog sistema.
Kada je ravnoteža mikrobiote narušena, dolazi do disbioze, što može pogoršati simptome povezane s unosom FODMAP spojeva. Disbioza može dovesti do prekomjernog rasta bakterija koje proizvode plinove i toksine tokom fermentacije, uzrokujući nelagodu i upalne procese u crijevima.
Istraživanja su pokazale da promjene u sastavu crijevne mikrobiote mogu utjecati na sposobnost fermentacije FODMAP spojeva. Na primjer, povećana prisutnost određenih bakterijskih sojeva može dovesti do pojačane proizvodnje plinova poput vodika i metana, što rezultira simptomima poput nadutosti i bolova. S druge strane, uravnotežena mikrobiota može pomoći u učinkovitijoj fermentaciji i smanjenju neugodnih simptoma.
Želite stručan savjet? Ispunite formular i online nutricionista će vam se javiti! >>>
Klinička istraživanja koje podržavaju efikasnost dijete
Brojna klinička istraživanja procjenjivala su efikasnost Low FODMAP dijete u ublažavanju simptoma sindroma iritabilnog crijeva (IBS) i drugih funkcionalnih gastrointestinalnih poremećaja. Izdvajamo pet najznačajnijih ispitivanja i njihove ključne nalaze:
– Pilot istraživanje o uticaju Low FODMAP dijete na pacijente s upalnim bolestima crijeva (2009.)
Ovo istraživanje procjenilo je efikasnost smanjenja unosa FODMAP-a kod pacijenata sa upalnim bolestima crijeva koji su imali funkcionalne gastrointestinalne simptome. Rezultati su pokazali poboljšanje simptoma kod većine učesnika nakon pridržavanja Low FODMAP dijete.
– Istraživanje Monash Univerziteta (2014.)
Istraživači sa Monash Univerziteta proveli su randomiziranu kontroliranu analizukako bi procijenili uticaj Low FODMAP dijete na simptome IBS-a. Otkrili su da je 68% učesnika doživjelo značajno poboljšanje simptoma nakon pridržavanja dijete s niskim unosom FODMAP-a.
– Meta-analiza randomiziranih kontroliranih istraživanja (2016.)
Ova meta-analiza obuhvatila je četiri randomizirana kontrolirana istraživanja koje su procjenjivale efikasnost dijete sa ograničenim unosom FODMAP-a kod pacijenata sa sindromom iritabilnog crijeva. Rezultati su pokazali značajno smanjenje gastrointestinalnih simptoma kod ispitanika koji su slijedili Low FODMAP dijetu u poređenju s kontrolnom grupom.
– Sistematski pregled i meta-analiza (2018.)
Ovaj pregled analizirao je više istraživanja koja su ispitivala uticaj Low FODMAP dijete na simptome funkcionalnih abdominalnih poremećaja kod odraslih i djece. Zaključeno je da dijeta s niskim unosom FODMAP-a može smanjiti simptome poput nadutosti, bolova u stomaku i proljeva kod pacijenata s IBS-om.
– Istraživanje o uticaju Low FODMAP dijete na djecu s funkcionalnim abdominalnim bolovima (2020.)
Ova randomizirano kontrolirano istraživanje procjenjivalo je efikasnost Low FODMAP dijete kod djece s funkcionalnim abdominalnim bolovima. Rezultati su pokazali značajno smanjenje bolova i poboljšanje kvaliteta života kod djece koja su slijedila ovu dijetu.
Ko bi trebao razmotriti FODMAP dijetu?
Low FODMAP dijeta nije univerzalan pristup ishrani i nije namijenjena svima. Ova dijeta je osmišljena kao specifičan terapijski alat za osobe koje se suočavaju s određenim probavnim problemima, prvenstveno sindromom iritabilnog crijeva (IBS) i drugim poremećajima vezanim za osjetljiv probavni sistem. U nastavku su detaljnije objašnjeni slučajevi u kojima je preporučljivo razmotriti ovu dijetu.
Osobe sa sindromom iritabilnog crijeva (IBS)
Najveća grupa koja može imati koristi od Low FODMAP dijete su osobe sa IBS-om. Ovaj sindrom karakteriziraju: nadutost, grčevi u stomaku, proljev, zatvor ili izmjena oba stanja. Istraživanja, uključujući kliničke analize Monash Univerziteta, pokazala su da do 75% osoba s IBS-om doživljava značajno smanjenje simptoma prilikom praćenja ove dijete. Eliminacija visokih FODMAP spojeva smanjuje fermentaciju u crijevima, što dovodi do smanjenja gasova i nelagode.
Osobe s funkcionalnim probavnim poremećajima
Pored IBS-a, osobe s drugim funkcionalnim probavnim poremećajima, poput funkcionalne nadutosti ili funkcionalne dijareje, također mogu imati koristi od ove dijete. Kod ovih stanja simptomi nisu rezultat strukturalnih promjena u crijevima, već funkcionalnih abnormalnosti, što čini Low FODMAP dijetu pogodnom opcijom.
Osobe s upalnim bolestima crijeva (IBD) u fazi remisije
Iako Low FODMAP dijeta nije primarno namijenjena za liječenje upalnih bolesti crijeva (Crohnova bolest i ulcerozni kolitis), može se koristiti kod pacijenata u remisiji koji doživljavaju simptome slične IBS-u. Ovo uključuje nadutost, proljev i grčeve, koji se mogu javiti čak i kada upala nije aktivna.
Osobe s malapsorpcijom specifičnih šećera
Neki ljudi imaju poteškoće s probavom određenih šećera, poput laktoze (mliječni proizvodi) ili fruktoze (voće poput jabuka i krušaka). Low FODMAP dijeta pomaže identifikaciji i eliminaciji ovih problema putem strukturiranog pristupa eliminaciji i reintrodukciji namirnica.
Osobe s crijevnim poremećajima uzrokovanim fermentacijom
Crijevna mikrobiota ima važnu ulogu u probavi FODMAP spojeva. Kod osoba čija crijevna mikrobiota pretjerano fermentira ove spojeve, povećava se proizvodnja gasova, što može izazvati nadutost i bolove. Low FODMAP dijeta pomaže smanjenju ovih simptoma.
Osobe koje nisu reagirale na druge dijetetske promjene
Ako druge intervencije, poput povećanja unosa vlakana, smanjenja masnoće ili izbjegavanja začinjene hrane, nisu bile uspješne, Low FODMAP dijeta može biti sljedeći korak. Njena strukturiranost omogućava identifikaciju tačnih uzročnika simptoma.
FODMAP dijeta u praksi – faze koje treba proći kroz dijetu
FODMAP dijeta, posebno je razvijena kako bi pomogla osobama koje pate od različitih probavnih tegoba,a sastoji se od tri ključne faze. Svaka faza ima jasno definisan cilj i zahtijeva pažljivo planiranje. Ovaj pristup omogućava smanjenje simptoma i individualizaciju ishrane, osiguravajući optimalno zdravlje probavnog sistema. Jako je važno cijeli proces provesti uz nadzor doktora i/ili nutricioniste, kako ne bi došlo do dodatnih problema.
1. Eliminacijska faza
Ova faza podrazumijeva striktno izbjegavanje svih namirnica bogatih FODMAP jedinjenjima, uključujući fermentabilne oligosaharide, disaharide, monosaharide i poliole. Traje od četiri do šest sedmica, a cilj je značajno smanjiti simptome poput nadutosti, bolova u stomaku, proljeva i zatvora.
Kako se provodi:
– Detaljna lista namirnica s niskim FODMAP-om koristi se kao vodič
– Osobe se fokusiraju na hranu koja je lako probavljiva i koja ne uzrokuje fermentaciju u crijevima
– Preporučuje se vođenje dnevnika ishrane kako bi se pratili simptomi i učinci dijete
Savjeti za uspješno provođenje:
Planiranje obroka – koristite listu namirnica s niskim FODMAP-om. Uključite jednostavne i nutritivno bogate namirnice poput tikvica, krompira, riže, piletine i mliječnih alternativa bez laktoze.
Vođenje dnevnika ishrane – bilježite sve što jedete i kako se osjećate. Ovo je ključno za prepoznavanje povezanosti hrane i simptoma.
Dosljednost – izbjegavanje „skrivenih“ FODMAP-a u prerađenoj hrani je važno. Čitajte deklaracije na proizvodima i birajte svježe namirnice.
Strpljenje – ova faza zahtijeva disciplinu, ali rezultati su vrijedni truda – većina ljudi osjeti poboljšanje simptoma unutar nekoliko sedmica.
Želite stručan savjet? Ispunite formular i online nutricionista će vam se javiti! >>>
Klinički dokazi
Istraživanja, poput onih objavljenih u časopisu Gastroenterology (Halmos et al., 2014), pokazale su da 75% osoba s IBS-om doživljava značajno poboljšanje simptoma tokom eliminacijske faze.
2. Postepena reintrodukcija
Nakon uspješne eliminacije simptoma, u drugoj fazi se postepeno uvode namirnice bogate FODMAP jedinjenjima, kako bi se identifikovali „okidači“ simptoma. Ova faza traje od šest do osam sedmica.
Kako se provodi:
– Svaka FODMAP skupina (npr. laktoza, fruktani, polioli) uvodi se pojedinačno i u malim količinama
– Nakon svake namirnice, prati se reakcija organizma tokom nekoliko dana
– Cilj je identifikovati specifične spojeve koji uzrokuju simptome
– Različite namirnice iz iste grupe mogu izazvati različite reakcije, pa je važno testirati više primjera (npr. jabuka za fruktozu, med za fruktane).
– Zapisujte reakcije kako biste mogli jasnije razumjeti što vaš organizam podnosi, a što ne.
Klinički dokazi
Monash University i njihova istraživanja (Shepherd & Gibson, 2006) su osnova ovog pristupa. Njihova istraživanja pokazuje da individualne reakcije na FODMAP spojeve variraju i da je personalizacija ključna.
3. Personalizacija prehrane
Ova faza ima za cilj stvaranje dugoročnog plana ishrane koji uključuje što više namirnica bez izazivanja simptoma. Cilj je osigurati nutritivnu ravnotežu, posebno unos vlakana i kalcija.
Kako se provodi:
– Fokus je na raznovrsnoj ishrani uz održavanje niskog unosa problematičnih FODMAP-a.
– Mogu se uključiti suplementi ili dodatne prehrambene smjernice za prevenciju nutritivnih deficita.
Kako uskladiti ishranu:
Zadržavanje sigurnih namirnica – sve namirnice koje su identificirane kao dobro podnošljive postaju osnova vaše ishrane.
Raznolikost – cilj je održati raznoliku ishranu kako bi se izbjegli nutritivni deficiti.
Fleksibilnost – uključite „problematične“ namirnice u malim količinama ako je tolerancija umjerena, kako biste održali osjećaj zadovoljstva hranom.
Praćenje stanja – povremeno procijenite svoje simptome i prilagodite dijetu prema potrebi.
Klinički dokazi
Pregledni članci u Clinical Nutrition i World Journal of Gastroenterology naglašavaju važnost ove faze za dugoročno upravljanje IBS-om, jer smanjuje rizik od prekomjernog ograničenja prehrane.
Imate pitanje ili trebate pomoć? Kontaktirajte nas danas! >>>
Hrana sa visokim FODMAP sadržajem – namirnice koje treba izbjegavati
Namirnice bogate FODMAP spojevima mogu izazvati simptome poput nadutosti, plinova, bolova u stomaku i proljeva kod osoba osjetljivih na ove spojeve.
Mliječni proizvodi:
– Mlijeko (kravlje, kozje), vrhnje, jogurt, sladoled
– Sadrže laktozu, šećer koji mnogima teško pada zbog nedostatka enzima laktaze
Voće:
– Jabuke, kruške, trešnje, mango, lubenica, breskve
– Obiluju fruktozom ili poliolima (poput sorbitola)
Povrće:
– Luk, češnjak, karfiol, brokula, šparoge, artičoke
– Sadrže fruktane i manitol koji izazivaju fermentaciju u crijevima
Žitarice:
– Pšenica, raž, ječam
– Bogate fruktanima, posebno u proizvodima poput tjestenine, peciva i žitarica za doručak
Mahunarke:
– Grah, leća, slanutak, sočivo
– Sadrže galaktane, složene šećere koje crijevna mikrobiota fermentira
Zaslađivači:
– Sorbitol, manitol, ksilitol, maltitol
-Nalaze se u žvakaćim gumama, bombonima i bezalkoholnim pićima
Visoki FODMAP spojevi:
Fruktani: prisutni u luku, češnjaku, pšenici.
Galaktani: u grahu, leći, slanutku.
Laktoza: u mlijeku, jogurtu, sladoledu.
Fruktoza: u jabukama, kruškama, medu.
Polioli: u šljivama, breskvama, sorbitolu.
Hrana sa niskim FODMAP sadržajem – dozvoljene namirnice
Ove namirnice su bolje podnošljive i preporučuju se kao baza FODMAP dijete
Mliječni proizvodi bez laktoze:
– Mlijeko bez laktoze, tvrdi sirevi (cheddar, parmezan), biljna mlijeka (bademovo, kokosovo)
Voće:
– Banane, borovnice, jagode, limun, grejp, kivi, naranče
– Sadrže niske razine fruktoze i poliola
Povrće:
– Tikvice, krastavci, špinat, paradajz, mrkva, zelena salata, krompir
– Lako probavljivo povrće s niskim fermentabilnim šećerima
Žitarice i proizvodi bez glutena:
– Riža, kvinoja, zob, kukuruzno brašno, proso
– Sigurna opcija za izbjegavanje fruktana
Proteini:
– Sve vrste mesa (bez marinada s visokim udjelom FODMAP ), jaja, tofu
Orašasti plodovi i sjemenke:
– Kikiriki, orasi, sjemenke suncokreta i chia
– Sadrže manje galaktana
Želite stručan savjet? Ispunite formular i online nutricionista će vam se javiti! >>>
Niski FODMAP spojevi:
Glukoza: lako probavljivi šećer u povrću poput krompira.
Saharoza: stolni šećer, siguran u umjerenim količinama.
Laktoza-free mlijeko i proizvodi.
Biljni proteini: tofu, tempeh.
Izazovi i prepreke u provođenju FODMAP dijete
FODMAP dijeta nosi brojne izazove, oni su prevladivi uz dobru organizaciju, edukaciju i podršku. Prepoznavanje uobičajenih grešaka, planiranje društvenih situacija i pravilno čitanje deklaracija ključni su koraci za uspješno provođenje. Pored toga, razumijevanje emocionalnih efekata i rad na očuvanju mentalnog zdravlja omogućava postizanje dugoročnog uspjeha. Ova dijeta ne mora biti opterećenje – uz pravilne strategije, ona može postati alat za bolje zdravlje i kvalitetniji život.
Uobičajene greške u eliminacijskoj fazi
Eliminacijska faza FODMAP dijete je ključni dio procesa, ali često izaziva poteškoće zbog složenosti pravila, sa kojima se mnogi prvi put susreću. Ljudi nerijetko nesvjesno konzumiraju skrivene FODMAP spojeve, jer mnogi industrijski proizvodi sadrže dodatke poput inulina, visokofruktoznog sirupa ili sorbitola. Ove komponente nisu uvijek jasno naznačene na deklaracijama, što otežava njihovo prepoznavanje. Osim toga, jednolična ishrana tokom eliminacijske faze može dovesti do nutritivnih deficita, posebno kada nedostaju vlakna, što povećava rizik od zatvora i drugih probavnih problema. Da bi se izbjegle greške, ključno je pažljivo planiranje obroka, vođenje dnevnika ishrane, te ako je moguće, saradnja sa nutricionistom koji će pružiti stručne smjernice.
Socijalni izazovi
Obroci van kuće predstavljaju jedan od najvećih izazova za osobe koje prate FODMAP dijetu. Većina restorana ne nudi prilagođene opcije, a osoblje nije dovoljno educirano o posebnim prehrambenim zahtjevima. Ovo može rezultirati frustracijom, osjećajem nelagode i čak socijalnom izolacijom. Porodična i prijateljska okupljanja također mogu biti stresna, jer domaćini obično nisu svjesni specifičnih potreba. Kontinuirano objašnjavanje svojih ograničenja može dovesti do osjećaja neprijatnosti i izolovanosti. Rješenja uključuju planiranje unaprijed, pregled menija restorana prije dolaska, razgovor sa domaćinima o mogućim prilagodbama ili nošenje vlastitih obroka. Iako zahtijeva trud, ovo može značajno smanjiti stres i omogućiti normalno sudjelovanje u društvenim aktivnostima.
Potreba za edukacijom o čitanju deklaracija proizvoda
Čitanje deklaracija na prehrambenim proizvodima postaje neizostavan dio svakodnevice tokom FODMAP dijete. Mnogi proizvodi na tržištu skrivaju visokofruktozne zaslađivače, umjetne dodatke ili druge FODMAP spojeve iza stručnih naziva poput “inulin”, “fruktooligosaharidi” ili “manitol”. Bez adekvatne edukacije, osobe često nesvjesno konzumiraju namirnice koje remete eliminacijsku fazu. Proučavanje deklaracija zahtijeva vrijeme i strpljenje, ali s praksom postaje jednostavnije. Edukacija o prepoznavanju visokih FODMAP spojeva i sastojaka od presudne je važnosti, jer olakšava donošenje informiranih odluka i smanjuje rizik od nenamjernih grešaka.
Psihološki i emocionalni efekti restriktivnih dijeta
Restriktivne dijete, uključujući FODMAP, mogu imati značajan utjecaj na mentalno zdravlje. Kontinuirana potreba za planiranjem obroka i izbjegavanjem određenih namirnica može biti iscrpljujuća. Osobe često osjećaju stres i anksioznost zbog straha od grešaka ili pogoršanja simptoma. Društvena izolacija je česta pojava, posebno u situacijama gdje većina uživa u hrani koja nije dopuštena na dijeti. Također, opsesivno praćenje prehrane može dovesti do narušavanja emocionalne ravnoteže. Ključ za prevazilaženje ovih efekata leži u podršci porodice i prijatelja, kao i saradnji sa stručnjacima, poput nutricionista ili terapeuta. Važno je naglasiti da dijeta ne mora biti izvor stresa – uz pravilan pristup, ona može postati prirodni dio života.
Prednosti FODMAP dijete
FODMAP dijeta je značajna, jer pruža konkretne koristi osobama koje se bore sa gastrointestinalnim problemima. Eliminacijom specifičnih fermentabilnih spojeva iz ishrane dolazi do značajnog smanjenja simptoma. Mnoga klinička istraživanja potvrdila su da je FODMAP dijeta efikasan način za kontrolu ovih problema, posebno kod osoba koje nisu pronašle olakšanje kroz druge pristupe. Ovo dijetu čini izuzetno vrijednom opcijom za one kojima su svakodnevni simptomi narušili kvalitetu života.
Kliničke koristi za osobe s IBS-om i drugim gastrointestinalnim tegobama
Prednost ovog pristupa nije samo u ublažavanju simptoma već i u omogućavanju boljeg razumijevanja vlastitog tijela. Kroz precizno vođenje dnevnika prehrane, osobe mogu identificirati specifične okidače koji pogoršavaju njihove simptome. Ovo stvara osnovu za dugoročnu kontrolu i omogućava povratak kvalitetnijem načinu života. Kada su simptomi pod kontrolom, ljudi se često osjećaju energičnije, manje su pod stresom i mogu se fokusirati na druge aspekte svog života.
Poboljšanje kvaliteta života smanjenjem simptoma
Poboljšanje kvaliteta života jedna je od najvećih prednosti FODMAP dijete. Simptomi poput nadutosti i bolova u stomaku ne samo da utiču na fizičko zdravlje, već značajno narušavaju i emocionalnu dobrobit. Osobe koje se suočavaju sa hroničnim probavnim tegobama često izbjegavaju društvene situacije zbog nelagode ili straha od simptoma. Smanjenjem tih problema, FODMAP dijeta vraća osjećaj kontrole i omogućava lakše sudjelovanje u svakodnevnim aktivnostima bez stresa i nelagode.
Dugoročne prednosti pravilne personalizacije ishrane
Jedan od dugoročnih benefita pravilne primjene ove dijete je razvoj personaliziranog plana ishrane koji odgovara individualnim potrebama. Nakon eliminacijske faze i pažljive reintrodukcije, svaka osoba stvara vlastiti vodič za ishranu, koji u potpunosti zadovoljava njihove nutritivne potrebe i minimizira simptome. Ovaj individualizirani pristup ne samo da olakšava život nego doprinosi i održavanju zdravlja probavnog sistema.
Osim toga, FODMAP dijeta može biti koristan alat za edukaciju o zdravim prehrambenim navikama. Proces eliminacije i reintrodukcije uči ljude kako da čitaju deklaracije proizvoda, prepoznaju skrivene sastojke i biraju cjelovite, nutritivno bogate namirnice. To često vodi ka općenito zdravijem načinu života, čak i kod onih koji dijetu primjenjuju privremeno.
Sve ove koristi ukazuju na to da FODMAP dijeta ima potencijal ne samo da ublaži trenutne simptome, već i da doprinese dugoročnoj stabilnosti i blagostanju. Kroz pravilnu primjenu i podršku stručnjaka, ova dijeta može postati moćan alat za sve koji traže rješenja za svoje probavne probleme.
Kritike i ograničenja FODMAP dijete
FODMAP dijeta, iako izuzetno efikasna za mnoge osobe koje pate od gastrointestinalnih smetnji, poput iritabilnog crijevnog sindroma (IBS), nije bez svojih nedostataka i ograničenja. Iako može pružiti olakšanje od simptoma, postoje aspekti koje treba pažljivo razmotriti kako bi se izbjegle potencijalne negativne posljedice. U ovom tekstu razmotrit ćemo glavne kritike i ograničenja ove dijete, uključujući njezinu ograničenost u raznovrsnosti ishrane, potencijalne nutritivne deficijencije, situacije kada dijeta nije preporučena ili može biti štetna, te potrebu za stručnim vodstvom prilikom njezine primjene.
Nedostaci dijete – ograničenost u raznovrsnosti ishrane, moguće nutritivne deficijencije
Jedan od najistaknutijih nedostataka FODMAP dijete je ograničenost u raznovrsnosti ishrane. Ova dijeta temelji se na eliminaciji određenih skupina ugljikohidrata. Iako eliminacija ovih spojeva može značajno ublažiti simptome poput nadutosti, plinova, grčeva i proljeva, ona može značiti i ograničenje u konzumaciji mnogih zdravih namirnica koje sadrže visok sadržaj FODMAP-a. Ove namirnice uključuju određene vrste voća (poput jabuka, krušaka i breskvi), povrća (poput kupusa, brokule, crnog luka i češnjaka), mliječnih proizvoda (posebno punomasnog mlijeka i sireva), kao i neke vrste žitarica i mahunarki.
Takva eliminacija može dovesti do problema u održavanju uravnotežene ishrane. Na primjer, ograničavanje konzumacije voća i povrća može smanjiti unos ključnih vitamina, minerala i vlakana. Iako je moguće zamijeniti ove namirnice drugim, niže FODMAP opcijama, može biti izazovno postići istu raznovrsnost i nutritivnu vrijednost u prehrani. Osobe na FODMAP dijeti mogu biti izložene većem riziku od razvijanja nutritivnih deficijencija, posebno u pogledu vitamina C, kalcija, magnezija, kao i vlakana koja su ključna za zdravlje probavnog sistema. Dugoročno gledano, nepravilna primjena FODMAP dijete može dovesti do smanjenog unosa mikronutrijenata i vlakana, što može negativno utjecati na opće zdravlje, uključujući zdravlje kostiju, imunitet i probavni sistem.
FODMAP dijeta nije namijenjena svima
FODMAP dijeta nije namijenjena svima, a njezina primjena može biti nepotrebna ili čak štetna za određene osobe. Dijeta je prvenstveno razvijena za osobe koje pate od IBS-a i drugih gastrointestinalnih tegoba kao što su hronični proljev, konstipacija ili nadutost koji su uzrokovani preosjetljivošću na FODMAP spojeve. Međutim, mnogi ljudi koji nemaju ove specifične zdravstvene probleme mogu biti skloni nepotrebnoj primjeni FODMAP dijete u pokušaju da riješe nespecifične probavne smetnje ili da poboljšaju opće zdravlje.
Korištenje FODMAP dijete bez medicinskog savjeta može biti štetno, jer može dovesti do nepotrebnog restriktivnog pristupa ishrani koji neće donijeti nikakve koristi za osobu bez IBS-a ili sličnih stanja. Osim toga, osobe koje nemaju dijagnosticirane probleme sa probavom mogu postati previše zabrinute zbog hrane koju jedu, što može uzrokovati emocionalni stres i pogoršati kvalitetu života. Nepravilna primjena dijete može također stvoriti negativan odnos prema hrani, što može dovesti do problema poput prehrambenih poremećaja, anksioznosti ili deprivacije u pogledu uživanja u obrocima.
Kad je dijeta nepotrebna ili štetna
Za osobe koje nemaju gastrointestinalne smetnje, poput zdravih pojedinaca ili onih s manje ozbiljnim probavnim problemima, FODMAP dijeta obično nije potrebna. U tim slučajevima, restriktivna priroda dijete može biti prekomplicirana i nepotrebna, a postojeći problemi mogu biti povezani sa drugim faktorima, koji se ne mogu riješiti eliminacijom FODMAP hrane. Stoga, primjena FODMAP dijete u tim slučajevima može biti ne samo nepotrebna, nego i štetna, jer može smanjiti kvalitetu života, povećati stres oko hrane i čak izazvati probavne smetnje zbog prekomjerne eliminacije određenih namirnica.
Potreba za stručnim vodstvom (nutricionista ili dijetetičar)
FODMAP dijeta je složen plan ishrane koji zahtijeva pažljivo planiranje i praćenje kako bi se osigurala njena učinkovitost i sigurna primjena. Zbog njezine restriktivnosti i potrebe za preciznom eliminacijom i reintrodukcijom različitih skupina hrane, neophodno je da se ova dijeta provodi pod stručnim vodstvom nutricionista ili dijetetičara. Stručnjaci mogu pomoći u prilagodbi dijete prema individualnim potrebama i osigurati da ne dođe do nutritivnih deficijencija ili pogrešnog eliminiranja namirnica koje nisu problematične za osobu.
Također, važno je razumjeti da eliminacija određenih FODMAP spojeva može dovesti do promjena u crijevnoj mikrobioti, što može imati dugoročne posljedice na zdravlje. Stručnjaci mogu pomoći u balansiranju mikrobiome crijeva kroz preporuke za probiotske dodatke ili specifične namirnice koje mogu poduprijeti rast korisnih bakterija i spriječiti negativne efekte prekomjerne eliminacije određenih vrsta hrane. Osim toga, proces reintrodukcije hrane mora biti pažljiv i postupan, kako bi se identificirali specifični okidači simptoma i izbjegla ponovna pojava neugodnih probavnih smetnji.
Uloga nutricionista u FODMAP dijeti
FODMAP dijeta je specifičan plan ishrane koji se temelji na eliminaciji određenih vrsta ugljikohidrata, poznatih kao FODMAP spojevi, koji mogu izazvati probavne smetnje kod osjetljivih osoba. Iako ova dijeta može biti izuzetno korisna za osobe koje pate od gastrointestinalnih problema, njezina primjena zahtijeva pažljivo praćenje i stručno vodstvo kako bi se osigurala sigurnost i učinkovitost. U tom kontekstu, nutricionisti i dijetetičari igraju ključnu ulogu u pravilnoj primjeni. Njihova stručnost pomaže u praćenju, prilagodbi plana ishrane individualnim potrebama, te u praćenju nutritivnog statusa i izbjegavanju mogućih deficita.
Kako stručnjaci mogu pomoći u praćenju dijete?
Jedan od glavnih izazova FODMAP dijete je njezina restriktivnost i potreba za preciznim praćenjem eliminacije i reintrodukcije specifičnih FODMAP spojeva. Nutricionisti i dijetetičari igraju ključnu ulogu u pomoći osobama da se pridržavaju dijete na siguran i učinkovit način. Stručnjaci osiguravaju da se proces eliminacije provodi pravilno, bez narušavanja nutritivnih vrijednosti ishrane. Također, nutricionisti pružaju savjete o alternativnim namirnicama koje mogu zamijeniti one koje sadrže visoki FODMAP, čime se održava uravnotežena ishrana.
Želite stručan savjet? Ispunite formular i online nutricionista će vam se javiti! >>>
Prvi korak u primjeni FODMAP dijete obično uključuje eliminaciju svih namirnica koje sadrže visok FODMAP, što može biti izazovno za osobe koje nisu upoznate sa prehranom koja isključuje određene grupe hrane. Nutricionisti pomažu u izradi plana obroka koji uključuje sigurne zamjene za ove namirnice, čime omogućuju osobi da izbjegne probavne smetnje i istovremeno ne naruši kvalitetu svoje ishrane. Također, nutricionisti prate napredak osobe kroz redovite konsultacije, pomažući im da prepoznaju moguće greške u prehrambenim navikama i prilagođavaju dijetu prema potrebama.
Prilagođavanje dijete individualnim potrebama
Svaka osoba koja primjenjuje FODMAP dijetu ima jedinstvene potrebe i reakcije na različite vrste hrane, što znači da je važno da dijeta bude prilagođena njihovim specifičnim okolnostima. Nutricionisti imaju ključnu ulogu u personalizaciji dijete, jer uzimaju u obzir sve relevantne faktore, kao što su dob, spol, fizička aktivnost, drugi zdravstveni problemi, kao i specifični simptomi koji se javljaju kod svake osobe.
Nakon početne faze eliminacije, nutricionisti pomažu u fazi reintrodukcije, kada se pojedine FODMAP namirnice ponovno uvode u ishranu. Ovaj proces je važan, jer omogućava osobama da identificiraju koje specifične skupine FODMAP spojeva uzrokuju njihove simptome. Nutricionisti pomno prate reakcije osobe na ponovno uvođenje različitih namirnica i savjetuju o tome koje su najbolje opcije za dugoročnu ishranu. Na primjer, neki ljudi mogu podnijeti određene vrste FODMAP-a poput fruktoze ili laktoze u manjim količinama, dok drugi možda neće tolerirati niti minimalnu količinu tih spojeva. Stručnjaci osiguravaju da se ove promjene provode postepeno i sa velikim oprezom kako bi se izbjeglo pogoršanje simptoma.
Nutricionisti također uzimaju u obzir druge faktore koji mogu uticati na uspjeh dijete, kao što su mentalno zdravlje, stres, emocionalna dobrobit, te socijalne i kulturne preferencije osobe. Na taj način, dijeta postaje dugoročno održiva, jer je prilagođena načinu života i preferencijama osobe, čime se povećava vjerovatnost da će osoba ostati dosljedna dijeti i postići željene rezultate.
Praćenje nutritivnog statusa i izbjegavanje deficita
Jedan od ključnih zadataka nutricionista prilikom primjene FODMAP dijete je praćenje nutritivnog statusa osobe kako bi se izbjegli mogući deficiti koji mogu nastati zbog eliminacije određenih skupina hrane. FODMAP dijeta može dovesti do smanjenog unosa vlakana, vitamina, minerala, te drugih esencijalnih nutrijenata, zbog čega je važno pratiti prehrambene navike i osigurati da osoba dobije sve potrebne hranjive tvari.
Nutricionisti pomažu u planiranju obroka koji uključuju alternativne izvore tih nutrijenata, kao što su povrće niskog FODMAP-a, bogati izvori vlakana poput chia sjemenki i mliječni proizvodi koji su lako probavljivi, poput laktobakterijskih jogurta. Također, nutricionisti mogu preporučiti dodatke prehrani, poput multivitamina ili probiotika, kako bi se nadoknadili mogući manjak određenih mikronutrijenata ili podržala crijevna mikrobiota, koja može biti narušena eliminacijom određenih vrsta hrane.
Pored toga, nutricionisti prate nivo energije, težinu i opće zdravstveno stanje osobe kako bi osigurali da dijeta ne dovodi do neželjenih posljedica poput gubitka mišićne mase ili pogoršanja općeg zdravlja. Redovito praćenje nutritivnog statusa pomaže nutricionistima da prilagode plan ishrane prema potrebama osobe, čime se sprječava razvoj deficita i održava optimalno zdravlje probavnog sistema.
Zahvaljujući stručnoj podršci nutricionista, osobe na FODMAP dijeti mogu sigurno primjenjivati ovu ishranu na dugoročnoj bazi, sa osiguranim uravnoteženim unosom nutrijenata i sa minimalnim rizikom od deficita.
Praktični savjeti i recepti
FODMAP dijeta, iako učinkovita za osobe koje pate od iritabilnog crijevnog sindroma (IBS) i drugih probavnih smetnji, može biti izazovna zbog svoje restriktivnosti i zahtjeva za pažljivim odabirom FODMAP namirnica. Usmjerena je na eliminaciju specifičnih vrsta ugljikohidrata koji mogu uzrokovati probavne smetnje, što znači da je važno pažljivo planirati obroke i pripremu hrane kako bi dijeta bila izbalansirana i dugoročno održiva. Praktični savjeti i primjeri recepata mogu značajno olakšati implementaciju ove dijete u svakodnevni život, dok će savjeti za kupovinu i pripremu obroka pomoći da se izbjegnu greške u prehrani i osigura nutricionistička ravnoteža.
Praktični savjeti za planiranje obroka
Planiranje obroka na FODMAP dijeti ključno je za osiguravanje raznovrsnosti i uravnoteženosti prehrane, dok se istovremeno izbjegavaju namirnice koje sadrže visoke razine FODMAP-a. Prvi korak u planiranju obroka je temeljito razumijevanje popisa namirnica koje treba izbjegavati i onih koje su sigurne za konzumaciju. Osobe koje prate ovu dijetu trebaju biti svjesne da eliminacija određenih namirnica, poput pšenice, mlijeka, luka, češnjaka i raznih voćnih sokova, može učiniti prehranu monotonom ako se ne postigne ravnoteža s alternativama.
Kada planirate obroke, preporučuje se uključivanje različitih izvora proteina, poput mesa, ribe, jaja i biljnih proteina (soja, grah niskog FODMAP-a). Povrće je također ključni sastojak, ali važno je odabrati one vrste koje ne sadrže visok FODMAP (npr. tikvice, špinat, rajčica, patlidžan, krumpir). Za raznovrsnost ugljikohidrata, važno je koristiti žitarice niskog FODMAP-a poput riže, kvinoje, heljde, i zobene pahuljice.
Jedan od savjeta za uspješno planiranje obroka je priprema većih količina hrane unaprijed, kao što su povrće ili kuhane žitarice, koje se mogu koristiti u nekoliko obroka. Također, vođenje dnevnika hrane može pomoći u praćenju reakcija na određene namirnice, što omogućava prilagodbu dijete. Prilikom kupovine, obratite pažnju na skrivene sastojke koji mogu sadržavati FODMAP spojeve, kao što su fruktoza, inulin, ili visoko fruktorski kukuruzni sirup.
FODMAP dijeta jelovnik za jedan dan – recepti
Doručak – Zobena kaša
Sastojci:
– 40 g zobenih pahuljica
– 200 ml lakto-free mlijeka (ili bademovog mlijeka)
– Prstohvat cimeta
– 1 kašika sjeckanih badema ili lješnjaka (po želji)
– 1/4 banane (ako osoba nije osjetljiva)
Priprema:
1. U tavi zagrijte mlijeko na srednje jakoj vatri
2. Dodajte zobene pahuljice i prstohvat cimeta
3. Kuhajte mješavinu dok ne postigne željenu gustoću (oko 5-7 minuta)
4. Na kraju, dodajte orašaste plodove i ako želite nekoliko komadića banane
5. Poslužite toplo i uživajte u zdravom doručku!
Ručak – Salata s piletinom i povrćem
Sastojci:
– 150 g pečene piletine (možete koristiti pileća prsa)
– Šaka svježeg špinata
– 1/2 crvene paprike, narezane na trakice
– 1/4 krastavca, narezana na kolutiće
– 2 žlice maslinovog ulja
– Sok od 1/2 limuna
– Sol i papar po ukusu
Priprema:
1. Piletinu ispecite na tavi s malo maslinovog ulja dok ne postane zlatno-smeđa i sočna. Zatim je narežite na tanke komadiće.
2. U velikoj zdjeli pomiješajte svježi špinat, crvenu papriku i krastavac.
3. Dodajte pečenu piletinu i sve dobro promiješajte.
4. Prelijte maslinovim uljem, limunovim sokom i začinite solju i biberom.
5. Poslužite odmah kao lagani i hranjivi ručak.
Večera – Povrtna čorba sa kvinojom
Sastojci:
– 100 g kvinoje
– 2 šoljice povrtnog temeljca (provjerite da je bez FODMAP spojeva)
– 1/2 šoljice tikvica, narezane na kockice
– 1/2 šoljice špinata
– 1/2 šoljice paradajza, nasjeckanog
– 1 kašika maslinovog ulja
– Sol i začini po želji (npr. majčina dušica, ruzmarin)
Priprema:
1. Kvinoju isperite pod hladnom vodom, a zatim je stavite u veliki lonac s povrtnim temeljcem.
2. Kuhajte kvinoju prema uputama na pakiranju (obično oko 15 minuta).
3. Dok se kvinoja kuha, na maslinovom ulju propržite tikvice i paradajz 5 minuta dok ne omekšaju.
4. Dodajte špinat u povrće i kuhajte još 1-2 minute dok ne uvene.
5. Kada je kvinoja kuhana, pomiješajte je s povrćem i začinite po želji.
6. Poslužite toplu juhu kao laganu i hranjivu večeru.
Grickalica – Orašasti plodovi i sjemenke
Sastojci:
– 30 g badema
– 20 g suncokretovih sjemenki
– 20 g bučinih sjemenki
Priprema:
1. U maloj zdjeli pomiješajte sve orašaste plodove i sjemenke.
2. Možete ih jesti kao brzu grickalicu kad god ogladnite ili ponijeti sa sobom.
3. Ova grickalica je bogata zdravim mastima i proteinima, a ujedno je i niskog FODMAP sadržaja.
Savjeti za kupovinu i pripremu obroka
Pri kupovini namirnica koje su za osobe na FODMAP dijeti, vrlo je važno pažljivo čitati deklaracije na proizvodima kako bi se izbjegli sastojci koji sadrže visoke nivoe FODMAP-a. To uključuje izbjegavanje proizvoda koji sadrže visoki fruktozni kukuruzni sirup, inulin, saharozu i druge zaslađivače koji mogu uzrokovati probavne smetnje. Također, mnogi gotovi proizvodi sadrže aditive, boje i konzervanse koji mogu biti nekompatibilni sa FODMAP dijetom, iz tog razloga je preporučljivo kupovati svježe, neprocesirane namirnice kada god je to moguće.
Za pripremu obroka, najvažniji savjet je da se koristi što jednostavnija i prirodnija hrana. Pri kuhanju, važno je izbjegavati upotrebu luka i češnjaka, koji su česti okidači za probavne smetnje, umjesto njih možete koristiti svježe začine poput majčine dušice, origana ili ruzmarina, koji su sigurni za FODMAP dijetu. Također, preporučuje se kuhanje hrane u manjim količinama kako bi se lakše kontrolirale reakcije na različite namirnice.
Za optimalno planiranje, preporučuje se priprema obroka u većim količinama (npr. kuhanje cijele serije kvinoje ili pečenje većih količina povrća), jer to olakšava brzu pripremu obroka tokom sedmice. Spakujte ostatke obroka u hermetički zatvorene posude kako bi sačuvali svježinu i spriječili kontaminaciju sa FODMAP-om iz drugih namirnica.
U konačnici, ključ uspjeha na FODMAP dijeti leži u planiranju, pažljivom odabiru namirnica, i kreativnosti u kuhanju kako bi prehrana ostala raznolika, ukusna i nutricionistički uravnotežena.
FODMAP dijeta i djeca
Iako je FODMAP dijeta postala vrlo popularna među odraslima, posebno onima koji pate od iritabilnog crijevnog sindroma (IBS), njezina primjena kod djece zahtijeva posebnu pažnju i stručnost. U nastavku će biti razmotreno pitanje sigurnosti ove dijete za djecu, izazovi u njezinoj primjeni među mlađim osobama, te kako pravilno pratiti simptome i osigurati adekvatan unos nutrijenata.
Da li je FODMAP dijeta sigurna za djecu?
FODMAP dijeta nije prvobitno razvijena za djecu, već za odrasle osobe sa gastrointestinalnim problemima poput IBS-a. Međutim, kako se dijeta pokazala uspješnom u kontroli simptoma kod odraslih, počela je biti primjenjivana i kod djece. Iako dijeta može biti korisna za djecu s IBS-om ili sličnim probavnim tegobama, važno je napomenuti da njezina primjena treba biti pod pažljivim nadzorom stručnjaka, kao što su nutricionisti i pedijatri, kako bi se izbjegli potencijalni rizici od nutritivnih deficita.
Osnovni rizik pri primjeni FODMAP dijete kod djece leži u ograničavanju unosa određenih vrsta voća, povrća i drugih cjelovitih namirnica koje su bogate vlaknima, vitaminima i mineralima. Djeca u razvoju trebaju uravnoteženu ishranu bogatu hranjivim tvarima za rast, razvoj i opće zdravlje. Dugotrajna primjena stroge FODMAP dijete bez nadzora može dovesti do manjka vlakana, vitamina (posebno vitamina C i folne kiseline), minerala (kao što su kalcij i magnezij), te drugih esencijalnih nutrijenata. Zbog toga je ključno da se dijeta prilagodi individualnim potrebama djeteta i da se implementira u kombinaciji sa odgovarajućim dodatcima prehrani, kad je to potrebno.
Specifični izazovi u provođenju dijete kod mlađih osoba
FODMAP dijeta može biti izazovna za mlađe osobe, posebno zbog njihove specifične nutritivne potrebe i preferencija u ishrani. Djeca, osobito mlađa, često imaju selektivne prehrambene navike i mogu biti sklonija odbacivanju hrane koja nije u skladu s njihovim ukusima, što može ograničiti izbor namirnica koje se mogu koristiti u okviru FODMAP dijete. Ovo može dovesti do smanjenog unosa raznolike hrane, što čini izazov za roditelje i nutricioniste u planiranju uravnotežene prehrane.
Jedan od ključnih izazova kod primjene ove dijete za djecu je osigurati da se, bez obzira na eliminaciju određenih namirnica i dalje unese dovoljno vitamina i minerala. Na primjer, voće koje se obično eliminira u FODMAP dijeti (kao što su jabuke, kruške, breskve i suho voće) bogato je vitaminima i vlaknima. Zamjena ovih voćnih opcija sa onima s nižim FODMAP sadržajem (poput banana, jagoda i grožđa) može pomoći u održavanju nutritivne ravnoteže, ali i dalje postoji potreba za dodatnim planiranjem kako bi se zadovoljile sve prehrambene potrebe. Također, preporučuje se izbjegavanje “industrijskih” zamjena za hranu, jer one često sadrže visoke količine zaslađivača poput sorbitola, koji može biti problematičan čak i u malim količinama.
Drugi izazov može biti socijalni aspekt dijete. Djeca mogu biti izložena stresu i nelagodi kada se nađu u situacijama poput obroka u školi ili na zabavama, gdje im je otežano pridržavanje ove specifične dijete. Socijalna interakcija vezana za hranu također može biti važan faktor u razvoju zdravih prehrambenih navika, pa je ključno pažljivo pristupiti ovom procesu, kako bi se izbjegao osjećaj isključenosti ili neugodnosti kod djeteta.
Kako pratiti simptome i osigurati adekvatan unos nutrijenata?
Praćenje simptoma i osiguranje adekvatnog unosa nutrijenata najvažniji su elementi kada se primjenjuje FODMAP dijeta kod djece. Važno je bilježiti sve promjene u simptomima probavnog sistema i prilagoditi dijetu kako bi se osigurao optimalan zdravstveni ishod. Započnite vođenjem dnevnika simptoma, gdje ćete pratiti ne samo probavne smetnje, već i ponašanje djeteta, njegovu energiju i raspoloženje. Ovi podaci mogu pomoći nutricionistu ili pedijatru da precizno prilagode dijetu.
Pravilno praćenje unosa nutrijenata također je od esencijalne važnosti. S obzirom na to da FODMAP dijeta može ograničiti unos određenih hranjivih tvari, preporučuje se redovno praćenje rasta i razvoja djeteta, te po potrebi testiranje na potencijalne nutritivne deficite. Na primjer, redoviti pregledi mogu pomoći u praćenju nivoa željeza, kalcija, vitamina B12, folne kiseline i vitamina D, koji su važni za djecu u razvoju. Dodatno, specifični savjeti za suplementaciju mogu biti potrebni, posebno ako postoji rizik od nedostatka zbog eliminacije određenih skupina hrane.
Kako bi se osigurao adekvatan unos vlakana, nužno je uključiti visokokvalitetne izvore vlakana koji su u skladu s FODMAP dijetom, poput riže, kvinoje, zobenih pahuljica i povrća poput špinata, mrkve i tikvica. Također, važno je koristiti razne vrste LOW FODMAP voća poput banana, bobičastog voća i agruma, kako bi se obogatila ishrana i osigurala raznovrsnost.
Uz stručnu pomoć nutricionista i pedijatra, FODMAP dijeta može biti sigurna i učinkovita za djecu, posebice kad se provodi uz pažljivo praćenje i prilagodbu specifičnim potrebama svakog djeteta.
FODMAP dijeta i druga zdravstvena stanja
FODMAP dijeta, postala je vrlo popularna kao terapijski alat za liječenje određenih gastrointestinalnih stanja, posebno iritabilnog crijevnog sindroma (IBS) i malapsorpcije bakterija u tankom crijevu (SIBO). Međutim, njezine koristi i potencijalni uticaji proširuju se i na druga zdravstvena stanja, uključujući netoleranciju na laktozu, celijakiju i čak mentalno zdravlje. U nastavku ćemo detaljno razmotriti ulogu FODMAP dijete u liječenju IBS-a i SIBO-a, njezin utjecaj na druge zdravstvene probleme te potencijalnu vezu između FODMAP dijete i mentalnog zdravlja.
IBS i SIBO kao primarne indikacije
Jedan od glavnih razloga za primjenu FODMAP dijete je liječenje iritabilnog crijevnog sindroma (IBS), stanja koje uzrokuje simptome poput nadutosti, bolova u trbuhu, proljeva i zatvora. IBS je hronični probavni poremećaj koji se često povezuje s preosjetljivošću crijevnog sistema na određene vrste hrane, uključujući FODMAP-ove ugljikohidrate. Istraživanja su pokazala da eliminacija ovih specifičnih ugljikohidrata može značajno smanjiti simptome IBS-a i poboljšati kvalitetu života osoba koje pate od ovog stanja.
Slično tome, FODMAP dijeta može biti korisna i za osobe koje pate od SIBO-a (Small Intestinal Bacterial Overgrowth), što se događa kada postoji prekomjeran rast bakterija u tankom crijevu. SIBO može izazvati slične simptome kao IBS, uključujući nadutost, bolove u trbuhu, proljev i zatvor. SIBO je također povezan sa fermentacijom FODMAP ugljikohidrata, koji mogu povećati broj plinova u crijevima i pogoršati simptome. Eliminacija ovih ugljikohidrata može pomoći u smanjenju simptoma SIBO-a i spriječiti njihovo pogoršanje.
FODMAP dijeta često postaje prvi korak u terapiji za IBS i SIBO, ali važno je napomenuti da je potrebno konsultovati stručnjaka za provođenje ove dijete, jer nepravilna primjena može dovesti do negativnih posljedica, poput nutritivnih deficita.
Uticaj FODMAP dijete na druge zdravstvene probleme, poput netolerancije na laktozu i celijakije
FODMAP dijeta ima i šire primjene, uključujući upravljanje netolerancijom na laktozu i celijakijom, dva uobičajena stanja koja mogu izazvati probavne smetnje. Netolerancija na laktozu je stanje u kojem tijelo ne može pravilno probaviti laktozu, šećer koji se nalazi u mliječnim proizvodima. To može dovesti do simptoma poput nadutosti, bolova u trbuhu, plinova i proljeva. Iako FODMAP dijeta ne uključuje potpuno izbacivanje mliječnih proizvoda, eliminira one namirnice koje sadrže laktozu, kao što su mlijeko i mekani sirevi. Umjesto njih, mogu se koristiti LOW FODMAP mliječni proizvodi poput sira sa smanjenim udjelom laktoze ili mlijeka bez laktoze. Iz tog razloga, FODMAP dijeta može pomoći u ublažavanju simptoma netolerancije na laktozu kod mnogih osoba.
S druge strane, celijakija je autoimuna bolest koja zahtijeva potpunu eliminaciju glutena iz ishrane. FODMAP dijeta, iako nije direktno povezana s celijakijom, može biti korisna u smanjenju probavnih smetnji kod osoba s celijakijom koje također pate od IBS-a. Osobe sa celijakijom mogu imati povećanu osjetljivost na FODMAP-ove zbog oštećenja crijevne sluznice koje se javlja kod ove bolesti. U tom kontekstu, FODMAP dijeta može biti korisna u smanjenju simptoma koji nastaju zbog oba stanja – celijakije i IBS-a. Međutim, važno je napomenuti da se FODMAP dijeta ne smije miješati s dijetom bez glutena, jer su to dva različita pristupa koja se primjenjuju u različitim situacijama.
Veza između FODMAP dijete i mentalnog zdravlja
Zanimljivo je da FODMAP dijeta može imati uticaj i na mentalno zdravlje, posebno kod osoba koje pate od hroničnih probavnih smetnji kao što su IBS ili SIBO. Iako primarna svrha FODMAP dijete nije liječenje mentalnih bolesti, istraživanja sugeriraju da postoje značajni međuodnosi između probavnih problema i mentalnog zdravlja. Osobe s IBS-om često pate od anksioznosti i depresije, a simptomi poput bolova, nadutosti i proljeva mogu povećati stres i pogoršati emocionalno stanje. Smanjenjem tih simptoma uz pomoć FODMAP dijete, mnogi ljudi izvještavaju o poboljšanju mentalnog zdravlja, uključujući smanjenje anksioznosti i bolje opće raspoloženje.
Postoji i sve veći broj istraživanja koja sugeriraju da crijevna mikrobiota igra ključnu ulogu u regulaciji mentalnog zdravlja putem tzv. “crijevno-mozgalne osi”. Ova os može biti povezana sa uticajem probavnih smetnji na emocionalno i mentalno stanje osobe. Budući da FODMAP dijeta može promijeniti crijevnu mikrobiotu, moguće je da ona indirektno utiče na mentalno zdravlje. Osobe koje uspješno implementiraju FODMAP dijetu često izvještavaju o poboljšanju kvalitete života, većoj energiji i smanjenju simptoma anksioznosti i depresije.
Međutim, važno je napomenuti da FODMAP dijeta nije sama po sebi terapija za mentalno zdravlje i da njezina primjena treba biti usklađena sa profesionalnim vođenjem i uz integrirani pristup koji uključuje psihološke i medicinske tretmane, kad god je to potrebno. Potrebno je dalje istraživati kako bi se jasnije razumio odnos između FODMAP dijete i mentalnog zdravlja, ali postoje dokazi koji sugeriraju da pravilno primijenjena dijeta može imati povoljan uticaj na emocionalno zdravlje.
6 čestih pitanja vezanih za FODMAP dijetu
1. Šta su FODMAP spojevi i zašto izazivaju simptome kod osoba sa IBS-om?
FODMAP spojevi su kratkolančani ugljikohidrati (fermentabilni oligosaharidi, disaharidi, monosaharidi i polioli) koji se slabo apsorbiraju u tankom crijevu. Zbog njihove loše apsorpcije, prelaze u debelo crijevo, gdje ih bakterije fermentiraju. Ova fermentacija proizvodi gasove, što može uzrokovati nadutost, bol i nelagodnost. Takođe, FODMAP spojevi privlače vodu u crijeva, što može dovesti do dijareje.
Istraživanja, poput rada Gibsona i Shepherda (2010), pokazala su da smanjenje unosa ovih spojeva značajno smanjuje simptome kod osoba sa IBS sindromom. Ključno je prepoznati da FODMAP spojevi nisu uzrok bolesti, već faktori koji pogoršavaju simptome kod osjetljivih osoba.
2. Kako izgleda eliminacijska faza low FODMAP dijete i koliko traje?
Eliminacijska faza podrazumijeva potpuno izbjegavanje svih namirnica koje sadrže visoke nivoe FODMAP spojeva. Ova faza obično traje 4-6 sedmica. Cilj je smanjiti simptome na minimum kako bi se postigla jasna osnova za kasnije testiranje tolerancije na pojedine FODMAP spojeve.
Prema istraživanju Halmos i saradnika (2014), eliminacijska faza značajno smanjuje simptome kod preko 75% osoba sa IBS-om. Međutim, važno je da ovu fazu vodi stručnjak (nutricionist ili gastroenterolog) kako bi se osigurao adekvatan unos hranjivih tvari i spriječile nutritivne deficijencije.
3. Može li FODMAP diet dugoročno promijeniti zdravlje crijeva?
Iako FODMAP dijeta smanjuje simptome IBS-a, dugoročno izbjegavanje FODMAP spojeva može negativno uticati na crijevnu mikrobiotu. Istraživanja (Staudacher et al., 2017) pokazuju da eliminacija FODMAP spojeva smanjuje nivo korisnih bakterija poput Bifidobacterium. Zato je reintrodukcijska faza ključna za ponovno uvođenje što većeg broja namirnica kako bi se održala raznovrsna ishrana i zdrav mikrobiom.
Personalizacija dijete nakon reintrodukcije osigurava da osoba konzumira najširi mogući spektar namirnica bez izazivanja simptoma. Ovo pomaže očuvanju zdravlja crijeva i dugoročnom poboljšanju kvaliteta života.
4. Koje su najčešće greške koje ljudi prave tokom provođenja FODMAP dijeta?
Jedna od najčešćih grešaka u eliminacijskoj fazi je nedosljedno izbjegavanje svih FODMAP spojeva. Čak i mali unos visokih FODMAP namirnica može otežati procjenu efekata dijete. Takođe, osobe često ne čitaju deklaracije proizvoda, pa mogu nesvjesno konzumirati sastojke poput visokofruktoznog kukuruznog sirupa ili poliola.
Još jedna česta greška je predugo zadržavanje na eliminacijskoj fazi. Dugotrajna restriktivna dijeta može dovesti do nutritivnih deficijencija i problema s mikrobiotom, kako ističe McIntosh et al. (2017). Važno je pravovremeno započeti reintrodukcijsku fazu.
5. Da li je FODMAP dijeta pogodna za sve?
FODMAP dijeta prvenstveno je dizajnirana za osobe sa IBS-om, ali može pomoći i osobama s drugim gastrointestinalnim problemima, poput funkcionalne dispepsije i inflamatornih bolesti crijeva (IBD) u remisiji. Međutim, nije pogodna za svakoga. Osobe bez gastrointestinalnih tegoba nemaju koristi od ove dijete, a nepotrebno pridržavanje može ograničiti prehranu i dovesti do nebalansirane ishrane.
Takođe, dijeta zahtijeva visok nivo posvećenosti i stručne podrške. O'Keeffe i Lomer (2017) naglašavaju da je edukacija ključna za uspješno provođenje dijete, posebno kada je riječ o identifikaciji FODMAP spojeva i pravilnoj reintrodukciji.
6. Da li mogu jesti avokado na FODMAP dijeti?
Da, ali u ograničenim količinama! Avokado je dozvoljen na FODMAP dijeti, ali količina je ključna. U malim porcijama (otprilike 30 g, ili jedna osmina avokada), avokado je niskog sadržaja FODMAP-a i može se konzumirati bez problema. Međutim, veće količine (npr. pola avokada ili više) sadrže visok nivo sorbitola, što može izazvati simptome kod osoba osjetljivih na FODMAP.
FODMAP dijeta nije samo još jedna kratkotrajna prehrambena strategija – to je prilika za dubinsko razumijevanje vlastitog tijela i njegovih potreba. Uz pravilnu primjenu, ova dijeta može donijeti olakšanje osobama koje se bore s hroničnim probavnim smetnjama, poboljšati kvalitet života i pomoći u uspostavljanju ravnoteže između zdravlja i ishrane.
Ono što je čini posebno korisnom jeste njena prilagodljivost. Eliminacijska faza pomaže identificirati problematične spojeve, dok reintrodukcija omogućava povratak omiljenih namirnica u svakodnevnu ishranu, ali na način koji je siguran i bez nelagode. Na kraju, personalizirana ishrana postaje ključ dugoročne održivosti i zdravlja.
Ključ uspjeha u provođenju FODMAP dijete leži u edukaciji, planiranju i strpljenju. Prepoznavanje namirnica, praćenje simptoma i prilagodba prehrane vlastitim potrebama zahtijevaju posvećenost, ali rezultati su neprocjenjivi. Ne samo da ćete osjećati fizičko olakšanje, već ćete steći kontrolu nad ishranom i vratiti zadovoljstvo u uživanju u hrani.
Na kraju, FODMAP dijeta nije ograničenje,treba je posmatrati kao alat koji pomaže graditi zdravlje na temelju znanja i svjesnih izbora. S podrškom stručnjaka, pažljivim planiranjem i pozitivnim pristupom, može postati osnova za dugoročno zdravlje i blagostanje.
Donesite pravu odluku već danas!
Napravite prvi korak prema zdravijem i sretnijem životu, ne čekajte više! Kontaktirajte nas danas i zajedno ćemo kreirati plan ishrane koji je prilagođen upravo vama i vašim potrebama.
Popunite kontakt formu ili nas nazovite – vaše putovanje prema boljem zdravlju počinje ovdje! Naša stručna podrška i personalizirani planovi ishrane pomoći će vam da postignete svoje ciljeve.
Kontaktirajte nas putem emaila na info@nutritvibe.ba ili nas pozovite na 062 / 927-463.
Također nas možete posjetiti na adresi Mehmedalije Maka Dizdara bb, PZC Stupine PP 38/P. Radujemo se vašem javljanju!
Literatura:
- Gibson, P. R., & Shepherd, S. J. (2010). Evidence-based dietary management of functional gastrointestinal symptoms: The FODMAP approach. Journal of Gastroenterology and Hepatology, 25(2), 252-258. https://doi.org/10.1111/j.1440-1746.2009.06149.x
- Halmos, E. P., Power, V. A., Shepherd, S. J., Gibson, P. R., & Muir, J. G. (2014). A diet low in FODMAPs reduces symptoms of irritable bowel syndrome. Gastroenterology, 146(1), 67-75.e5. https://doi.org/10.1053/j.gastro.2013.09.046
- Staudacher, H. M., & Whelan, K. (2017). The low FODMAP diet: Recent advances in understanding its mechanisms and efficacy in IBS. Gut, 66(8), 1517-1527. https://doi.org/10.1136/gutjnl-2017-313750
- Böhn, L., Störsrud, S., & Simrén, M. (2013). Nutrient intake in patients with irritable bowel syndrome compared with the general population. Neurogastroenterology & Motility, 25(1), 23-e1. https://doi.org/10.1111/nmo.12013
- McIntosh, K., Reed, D. E., Schneider, T., Dang, F., Keshteli, A. H., De Palma, G., & Bercik, P. (2017). FODMAPs alter symptoms and the metabolome of patients with IBS: A randomised controlled trial. Gut, 66(7), 1241-1251. https://doi.org/10.1136/gutjnl-2015-311339
- Marsh, A., Eslick, E., Eslick, G. D., & Eslick, G. D. (2016). Does a diet low in FODMAPs reduce symptoms associated with functional gastrointestinal disorders? A comprehensive systematic review and meta-analysis. European Journal of Nutrition, 55(3), 897-906. https://doi.org/10.1007/s00394-015-0922-1
- O'Keeffe, M., & Lomer, M. C. E. (2017). Who should deliver the low FODMAP diet and what educational methods are optimal: A review. Journal of Gastroenterology and Hepatology, 32(S1), 23-26. https://doi.org/10.1111/jgh.13695
- Staudacher, H. M., Lomer, M. C. E., Farquharson, F. M., Louis, P., Fava, F., Franciosi, E., … & Whelan, K. (2017). A diet low in FODMAPs reduces symptoms in IBS but alters gut microbiota composition. Gut, 66(5), 897-906. https://doi.org/10.1136/gutjnl-2015-311014
- Manski S, Noverati N, Policarpo T, Rubin E, Shivashankar R. Diet and Nutrition in Inflammatory Bowel Disease: A Review of the Literature. Crohns Colitis 360. 2023 Dec 9;6(1):otad077. doi: 10.1093/crocol/otad077. PMID: 38213632; PMCID: PMC10782214.
- Hashash JG, Elkins J, Lewis JD, Binion DG. AGA Clinical Practice Update on Diet and Nutritional Therapies in Patients With Inflammatory Bowel Disease: Expert Review. Gastroenterology. 2024 Mar;166(3):521-532. doi: 10.1053/j.gastro.2023.11.303. Epub 2024 Jan 23. PMID: 38276922.
- Zhong C, Qu C, Wang B, Liang S, Zeng B. Probiotics for Preventing and Treating Small Intestinal Bacterial Overgrowth: A Meta-Analysis and Systematic Review of Current Evidence. J Clin Gastroenterol. 2017 Apr;51(4):300-311. doi: 10.1097/MCG.0000000000000814. PMID: 28267052.
- Usai Satta P, Mocci G, Lai M. FODMAP Diet in Celiac Disease and Gluten-Related Disorders. Nutrients. 2024 Dec 4;16(23):4190. doi: 10.3390/nu16234190. PMID: 39683583; PMCID: PMC11644508.
- Montero-Carrasco K, Arias-Tellez MJ, Soto-Sánchez J. Use of Carbohydrate (CHO), Gluten-Free, and FODMAP-Free Diets to Prevent Gastrointestinal Symptoms in Endurance Athletes: A Systematic Review. Nutrients. 2024 Nov 11;16(22):3852. doi: 10.3390/nu16223852. PMID: 39599638; PMCID: PMC11597158.
- Foulkes R, Shah P, Twomey A, Dami L, Jones D, Lomer MCE. A service evaluation of FODMAP restriction, FODMAP reintroduction and long-term follow-up in the dietary management of irritable bowel syndrome. J Hum Nutr Diet. 2025 Feb;38(1):e13393. doi: 10.1111/jhn.13393. Epub 2024 Nov 5. PMID: 39498596; PMCID: PMC11589392.
- Ribichini E, Scalese G, Mocci C, Severi C. Gut-Brain Axis and Psychopathology: Exploring the Impact of Diet with a Focus on the Low-FODMAP Approach. Nutrients. 2024 Oct 17;16(20):3515. doi: 10.3390/nu16203515. PMID: 39458509; PMCID: PMC11510627.
- Lambiase, C., Rossi, A., Morganti, R., Cancelli, L., Grosso, A., Tedeschi, R., Rettura, F., Mosca, M., de Bortoli, N., & Bellini, M. (2024). Adapted Low-FODMAP Diet in IBS Patients with and without Fibromyalgia: Long-Term Adherence and Outcomes. Nutrients, 16(19), 3419. https://doi.org/10.3390/nu16193419