Sve što trebate znati o anemiji od simptoma do prevencije kroz hranu

Jeste li se ikada pitali zašto se osjećate umorno i iscrpljeno, čak i kada dovoljno spavate i pazite na prehranu? Možda je odgovor skriven u vašoj krvi. Anemija je jedno od najčešćih, a često i potcijenjenih stanja koje može značajno uticati na svakodnevni život. Riječ je o smanjenju hemoglobina ili broja eritrocita, a upravo oni su zaslužni za to da naš organizam dobije dovoljno kisika. Kada ih nema dovoljno, tijelo jednostavno ne funkcioniše kako treba. U nastavku teksta otkrivamo sve što trebate znati o anemiji, od toga šta se tačno dešava u krvi, do simptoma, uzroka i načina na koji je moguće prepoznati i prevenirati ovo stanje. Ako vas zanima kako umor, slabost i manjak energije mogu biti povezani sa vašom krvnom slikom, ostanite sa mnom, jer slijedi sve što je važno znati o ovoj temi.

Osnovna definicija i važnost za zdravlje

Anemija se ne posmatra samo kao hematološki poremećaj, već i kao javno zdravstveni problem, jer ima dalekosežne posljedice na ljudski organizam i društvo u cjelini.
– Anemija kod djece: usporava rast, kognitivni razvoj i školski uspjeh.
– Kod trudnica: povećava rizik od prijevremenog porođaja, niske porođajne težine i
smrtnosti majke i djeteta.
– Kod odraslih: smanjuje fizičku i mentalnu radnu sposobnost, povećava osjetljivost na infekcije i pogoršava tok hroničnih bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) anemiju opisuje kao globalni pokazatelj nutritivnog i zdravstvenog statusa populacije jer često nastaje zbog nedostatka mikronutrijenata (željezo, vitamin B12, folat), ali i zbog infekcija, hroničnih bolesti ili gubitka krvi.

Učestalost anemije u svijetu i kod nas

Prema izvještaju WHO-a i Global Burden of Disease studije:
– Globalno, anemija pogađa oko 1,74 milijarde ljudi (2019), što znači da skoro četvrtina
svjetske populacije živi s ovim poremećajem.
– Najugroženije grupe su djeca mlađa od 5 godina, adolescentice, trudnice i žene
reproduktivne dobi.
– U Evropi prevalenca je niža nego u subsaharskoj Africi ili južnoj Aziji, ali i dalje
značajna, posebno kod žena u reproduktivnom periodu (15–20%).
– Podaci iz Bosne i Hercegovine i regije su fragmentarni, ali istraživanja pokazuju da anemija zbog nedostatka željeza i dalje predstavlja značajan problem kod žena reproduktivne dobi i kod trudnica. Studija provedena u regiji Balkana pokazuje prevalencu anemije kod trudnica između 20–30%, što je uporedivo s evropskim prosjekom.

Vrste anemija

Kada govorimo o anemiji, važno je naglasiti da ona nije jedinstvena bolest, već skup različitih stanja koja dovode do smanjenog broja eritrocita ili nedostatka hemoglobina u krvi. Iako sva ona stanja imaju zajednički ishod, smanjenu sposobnost krvi da prenosi kiseonik, uzroci, mehanizmi nastanka i načini liječenja mogu biti potpuno različiti. U nastavku ćemo obraditi najvažnije i najčešće oblike anemija.

Anemija zbog nedostatka željeza

Najčešći oblik anemije u svijetu, koji pogađa milione ljudi svih uzrasta, jeste anemija uzrokovana nedostatkom željeza. Željezo je ključni element hemoglobina, proteina koji se nalazi u crvenim krvnim zrncima i koji omogućava prenos kiseonika iz pluća do svih tkiva u tijelu. Kada organizam ne dobija dovoljno željeza, proizvodnja hemoglobina se smanjuje, a time i sposobnost krvi da prenosi kiseonik. Ova anemija najčešće nastaje zbog hroničnog gubitka krvi (primjer su obilne menstruacije ili unutrašnja krvarenja u probavnom sistemu), nedovoljnog unosa željeza hranom, povećanih potreba organizma (kao kod trudnica i djece u periodima rasta), ali i poremećaja u apsorpciji željeza (npr. kod celijakije ili nakon određenih operacija probavnog sistema). Simptomi se razvijaju postepeno: umor, slabost, blijedilo, vrtoglavice, ubrzan rad srca, a kod nekih osoba mogu se javiti i promjene na noktima i kosi, poput lomljivih ili udubljenih noktiju, tankih ili lomljivih vlasi te sporijeg rasta kose. Ono što je posebno važno istaći jeste da se ovom obliku anemije može uspješno pristupiti kroz nutricionizam, pravilnom ishranom i suplementacijom, jer hrana bogata željezom (crveno meso, riba, mahunarke, zeleno lisnato povrće) može značajno popraviti stanje.

Želite stručan savjet? Ispunite formular i online nutricionista će vam se javiti! >>>

Megaloblastične anemije

Drugi važan oblik jesu megaloblastične anemije, koje nastaju zbog nedostatka vitamina B12 ili folata. Ovi vitamini igraju presudnu ulogu u stvaranju DNK i diobi ćelija. Kada ih nema dovoljno, eritrociti se formiraju nepravilno, veći su od normalnih, nezreli i funkcionalno slabiji. Takvi eritrociti nazivaju se megaloblasti, pa otuda i ime ove vrste anemije. Nedostatak vitamina B12 se često javlja kod osoba koje ne konzumiraju namirnice životinjskog porijekla (veganima posebno prijeti ovaj rizik), ali i kod starijih osoba koje imaju smanjenu apsorpciju zbog atrofije želučane sluznice ili nedostatka tzv. unutrašnjeg faktora. Folat, s druge strane, nalazimo u zelenom povrću, voću i žitaricama, a njegov nedostatak se češće javlja kod osoba koje imaju povećane potrebe, kao što su trudnice. Simptomi megaloblastičnih anemija ne ograničavaju se samo na slabost i umor, već mogu uključivati i neurološke poremećaje (posebno kod manjka vitamina B12), poput trnjenja ruku i nogu, problema sa ravnotežom i pamćenjem.

Anemije hroničnih bolesti

Posebnu grupu čine anemije koje se razvijaju u sklopu hroničnih bolesti, kao što su infekcije, upalne bolesti, maligniteti ili hronična bubrežna insuficijencija. Kod ovih stanja, organizam kao da „čuva“ željezo od upotrebe, jer imuni sistem šalje signale koji blokiraju njegovu dostupnost. Rezultat je anemija, iako tijelo u suštini ima dovoljne zalihe željeza. Ovo je svojevrsna „zaštitna strategija“ organizma tokom bolesti, ali nažalost osoba osjeća posljedice: umor, slabost i smanjenu radnu sposobnost. Liječenje ovakvih anemija nije jednostavno, jer se one često ne mogu ispraviti samo prehranom ili suplementima, već zahtijevaju tretiranje osnovne bolesti.

Hemolitičke anemije

Još jedan oblik su hemolitičke anemije, koje nastaju kada dolazi do prebrzog razaranja crvenih krvnih zrnaca. Normalno, eritrociti žive oko 120 dana, ali kod hemolitičkih anemija oni se uništavaju mnogo ranije, što dovodi do manjka u cirkulaciji. Uzroci mogu biti nasljedni ili stečeni (autoimune reakcije, određeni lijekovi, infekcije). Simptomi često uključuju žuticu, tamnu mokraću, povećanu slezenu i hronični umor. Iako se ovaj oblik rjeđe susreće u opštoj populaciji u odnosu na anemiju zbog nedostatka željeza, on ima značajan klinički značaj i zahtijeva ozbiljan medicinski pristup.

Nasljedne anemije

Na kraju, treba pomenuti i nasljedne oblike anemija, među kojima su najpoznatije talasemija i srpasta anemija. Talasemija je genetski poremećaj koji utiče na sintezu hemoglobina, dok srpasta anemija dovodi do stvaranja abnormalnih eritrocita srpastog oblika, koji se lako razgrađuju i mogu začepiti krvne sudove. Ove bolesti su češće u određenim dijelovima svijeta (npr. Mediteran, Afrika, Bliski Istok), a iako nisu u fokusu nutricionizma, važno ih je spomenuti, jer pokazuju koliko različiti mogu biti uzroci anemije.

Uzroci i rizični faktori anemije

Razumijevanje uzroka anemije je ključno, jer se tek tada može ispravno pristupiti njenom liječenju i prevenciji. Anemija, iako naizgled jednostavna dijagnoza koja se povezuje s „malokrvnošću“, u stvarnosti je vrlo složen poremećaj koji nastaje iz različitih razloga. Njeni uzroci mogu biti vezani za prehranu, za povećane potrebe organizma, za gubitke krvi, poremećaje u apsorpciji, ali i za djelovanje određenih lijekova. Svaka od ovih kategorija nosi sa sobom specifične rizike i mehanizme nastanka, pa ćemo ih obraditi detaljnije.

Nedovoljan unos hranjivih materija

Jedan od najčešćih uzroka anemije je nedovoljan unos hranjivih materija koje su ključne za stvaranje crvenih krvnih zrnaca i hemoglobina. Željezo, vitamin B12, folna kiselina i proteini čine osnovu zdrave hematopoeze (procesa stvaranja krvi). Kada unos ovih nutrijenata nije dovoljan, dolazi do poremećaja u sintezi eritrocita. Željezo je posebno važno, jer ulazi u sastav hemoglobina, a upravo je hemoglobin zadužen za transport kiseonika. Hrana biljnog porijekla, poput mahunarki, orašastih plodova i zelenog lisnatog povrća, sadrži željezo u obliku koji se slabije apsorbuje, dok meso i riba sadrže tzv. hem-željezo koje se daleko bolje iskorištava. Zato osobe koje se hrane isključivo biljnom ishranom, ali i one koje ne unose dovoljno raznovrsnih namirnica, mogu biti u riziku od deficita. Vitamin B12 je neophodan za sintezu DNK u ćelijama koje se brzo dijele, među kojima su i prekursori eritrocita. On se gotovo isključivo nalazi u hrani životinjskog porijekla, mesu, mlijeku, jajima, pa su vegani posebno ugroženi ako ne koriste suplemente. Folat, ili vitamin B9, prisutan je u zelenom povrću, citrusima i žitaricama, a njegov manjak se često javlja zbog nedovoljnog unosa svježih biljnih namirnica. I proteini su važni, jer omogućavaju sintezu globinskog dijela hemoglobina. Nedovoljna ishrana proteinima može dodatno oslabiti stvaranje krvi, posebno kod djece u razvoju i starijih osoba.

Imate pitanje ili trebate pomoć? Kontaktirajte nas danas! >>>

Povećane potrebe organizma

Postoje životni periodi i fiziološka stanja kada su potrebe za željezom, vitaminom B12, folatom i proteinima znatno veće nego inače. Ako se te potrebe ne zadovolje kroz ishranu ili suplementaciju, razvija se anemija. Najbolji primjer je trudnoća. Trudnici je potrebno znatno više željeza kako bi podržala povećan volumen krvi i razvoj fetusa. Ako se ove potrebe ne zadovolje, dolazi do anemije koja je česta u ovom periodu i nosi rizike i za majku i za dijete. Dojenje je još jedno stanje povećanih potreba, jer se putem mlijeka prenose hranjive materije na novorođenče. Djeca i adolescenti u fazi intenzivnog rasta takođe su osjetljiva grupa. Njihovo tijelo zahtijeva više nutrijenata da bi podržalo razvoj mišića, kostiju i krvi. Sportisti, naročito žene koje se bave intenzivnim treninzima izdržljivosti, takođe se mogu suočiti s povećanim potrebama za željezom i vitaminima, jer fizička aktivnost ubrzava obnavljanje crvenih krvnih zrnaca. Još jedna često zanemarena situacija je preobilna menstruacija. Kod žena koje gube velike količine krvi tokom ciklusa, gubi se i značajna količina željeza, što povećava rizik od razvoja anemije. Posljedice se najviše osjete u reproduktivnom periodu žene, kada su menstrualni ciklusi redovni i gubitak krvi ponavljan svakog mjeseca. Ako se nadoknada željeza putem ishrane ili suplemenata ne postigne, dolazi do tipičnih simptoma poput umora, slabosti i promjena na kosi i noktima.

Gubitak krvi

Jedan od najdirektnijih uzroka anemije je gubitak krvi. On može biti akutan, kao kod povreda ili operacija, ali daleko češće je hroničan i skriven. Kod žena u reproduktivnom periodu najčešći uzrok je obilna menstruacija, koja kroz godine može dovesti do značajnog iscrpljivanja rezervi željeza. Kod muškaraca i starijih žena češće se radi o hroničnim krvarenjima iz probavnog sistema. Takva krvarenja ponekad ostanu neprimijećena, jer nisu uvijek vidljiva golim okom, ali postepeno dovode do ozbiljnog nedostatka željeza i razvoja anemije. Najčešći uzroci su čir na želucu i dvanaestopalačnom crijevu, polipi ili karcinomi probavnog trakta. Upravo zato, anemija može biti prvi znak da u tijelu postoji ozbiljniji zdravstveni problem.

Malapsorpcija hranjivih materija

Ponekad hranjive materije nisu deficitne u prehrani, ali ih organizam ne može pravilno apsorbovati. Ovo stanje nazivamo malapsorpcijom i ono je važan uzrok anemije. Jedan od najpoznatijih primjera je celijakija, autoimuna bolest kod koje gluten oštećuje sluznicu tankog crijeva, pa ona gubi sposobnost da usvaja željezo, folat i druge nutrijente. Hronične upalne bolesti crijeva, poput Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa, takođe mogu dovesti do poremećaja u apsorpciji. Kod osoba koje su operisale dio želuca ili crijeva, površina za apsorpciju je fizički smanjena, što dodatno otežava iskorištavanje hranjivih tvari. Ova stanja često zahtijevaju pažljiv nutricionistički pristup i posebno prilagođenu suplementaciju.

Lijekovi i inhibitori apsorpcije

Na kraju, ne smije se zaboraviti da i lijekovi mogu biti uzrok ili faktor rizika za razvoj anemije. Određeni medikamenti djeluju tako da smanjuju apsorpciju hranjivih materija ili ometaju njihov metabolizam. Primjera radi, dugotrajna upotreba lijekova koji smanjuju lučenje želudačne kiseline (inhibitori protonske pumpe) može otežati apsorpciju vitamina B12 i željeza. Neki antibiotici i lijekovi za epilepsiju mogu ometati iskorištavanje folata u tijelu, dok hronična upotreba nesteroidnih protivupalnih lijekova (poput ibuprofena) može izazvati sitna krvarenja u probavnom sistemu, što se s vremenom može razviti u anemiju.

Simptomi i posljedice anemije

Anemija, iako se često svodi na “malokrvnost”, zapravo ima širok spektar simptoma i posljedica koji variraju zavisno od tipa anemije, njenog trajanja, težine i uzroka. Simptomi se ne pojavljuju odjednom; često se razvijaju postepeno i mogu biti suptilni, što ponekad otežava rano prepoznavanje. Razumijevanje simptoma nije važno samo za pravovremeno liječenje, već i za prevenciju komplikacija koje anemija može izazvati kod odraslih, djece i trudnica.

Opšti simptomi

Najčešći i najprepoznatljiviji simptomi anemije povezani su sa smanjenim kapacitetom krvi da prenosi kiseonik do tkiva. Osobe koje pate od anemije često osjećaju stalni umor i slabost, čak i nakon dovoljno sna. Jednostavne dnevne aktivnosti, poput penjanja stepenicama ili šetnje, mogu izazvati ubrzan rad srca i osjećaj iscrpljenosti. Vrtoglavice i glavobolje takođe su česti simptomi. Nedostatak kiseonika u mozgu može
izazvati osjećaj nestabilnosti, problem s ravnotežom i koncentracijom. Ponekad pacijenti opisuju “maglovito razmišljanje” ili umor koji nije u skladu s količinom fizičkog napora, ovo je posebno uočljivo kod anemija koje nastaju postepeno, poput one zbog nedostatka željeza.

Specifični znakovi nedostatka željeza

Kada je anemija uzrokovana nedostatkom željeza, pored opštih simptoma, javljaju se i karakteristični fizički znakovi. Lomljivi i ispucali nokti, često u obliku kašike, mogu biti jedan od prvih vizualnih pokazatelja manjka željeza. Gubitak kose ili prorjeđivanje kose, posebno kod žena, često prati dugotrajnu anemiju. Koža može postati blijeda, naročito na licu, dlanovima i unutrašnjoj strani kapaka, zbog smanjenog broja crvenih krvnih zrnaca u površinskim slojevima kože. U nekim slučajevima, prisutno je i perioralno pucanje kože
oko usana ili upale jezika.

Kognitivni i psihički uticaji

Anemija značajno utiče i na mentalne funkcije i emocionalno stanje. Nedostatak kiseonika u mozgu može smanjiti koncentraciju, pažnju i brzinu procesuiranja informacija, dok hronična anemija može biti povezana sa osjećajem razdražljivosti i promjenama raspoloženja. Istraživanja pokazuju da čak i blagi oblik anemije može uticati na produktivnost, kvalitet učenja kod djece i kvalitet života odraslih, što je naročito važno u radnom i školskom okruženju.

Imate pitanje ili trebate pomoć? Kontaktirajte nas danas! >>>

Posljedice anemije kod djece

Djeca su posebno osjetljiva na anemiju, jer nedostatak željeza i drugih ključnih nutrijenata može značajno uticati na rast i razvoj. Hronična anemija kod djece povezuje se sa zaostajanjem u visini i težini, smanjenim kognitivnim sposobnostima i problemima s pažnjom i učenjem. Djeca s anemijom često su slabije motivisana za igru i aktivnosti, imaju smanjenu izdržljivost i mogu razviti emocionalnu labilnost. Pravovremena intervencija kroz nutritivnu podršku i suplementaciju ključna je za sprečavanje trajnih posljedica.

Rizici kod trudnica

Trudnice čine posebno rizičnu grupu, jer anemija u trudnoći nosi značajne komplikacije i za majku i za dijete. Nedostatak željeza i folata može povećati rizik od preranog porođaja, niske porođajne težine, teških krvarenja tokom i nakon porođaja. Za bebu, anemija majke može dovesti do smanjenog prenosa kiseonika i hranjivih tvari, što povećava rizik od slabijeg rasta, smanjenog imuniteta i problema u neurološkom razvoju. Zbog ovoga, redovan monitoring hemoglobina u trudnoći i pravovremena suplementacija su standardna preporuka u prenatalnoj dobi.

Ishrana i nutritivni aspekti anemije

Ishrana ima ključnu ulogu u prevenciji i tretmanu anemije. Razumijevanje koje namirnice i hranjive tvari podržavaju zdravu hematopoezu, kako se one apsorbuju i koji faktori mogu ometati njihovu iskoristivost, ključno je za sve dobne grupe, ali posebno za trudnice, dojilje, djecu i osobe s povećanim rizikom od anemije.

Namirnice bogate željezom

Željezo je centralni mikronutrijent za proizvodnju hemoglobina i održavanje normalnog transporta kiseonika u organizmu. Ono se u hrani pojavljuje u dvije osnovne forme: hem i ne-hem željezo. Hem željezo, koje se nalazi u mesu, ribi i jajima, ima najveću bioraspoloživost, tijelo ga apsorbuje u procentima od oko 15–35%, što znači da čak male količine mesa značajno doprinose potrebama organizma. Crveno meso, posebno govedina i janjetina, bogato je hem željezom, dok riba i jaja sadrže umjerenije količine, ali su i dalje važan izvor. Hem željezo iz hrane se lakše apsorbira u organizam i manje je podložno ometanju drugih tvari u obroku, što ga čini pouzdanim izvorom, naročito za osobe koje već imaju smanjene rezerve željeza. Ne-hem željezo nalazi se u biljnim izvorima, uključujući mahunarke (grah, soju, leću), orašaste plodove, sjemenke, integralne žitarice i zeleno lisnato povrće poput špinata i blitve. Njegova apsorpcija je slabija, prosječno 2–20% i zavisi od drugih faktora u obroku koji mogu poboljšati ili umanjiti njegovo iskorištavanje. Ipak, uz pravilnu kombinaciju hrane, ne-hem željezo može biti značajan izvor, posebno za vegetarijance i vegane.

Faktori koji pospješuju apsorpciju željeza

Nekoliko nutritivnih strategija može značajno povećati apsorpciju željeza iz hrane. Vitamin C (askorbinska kiselina) je najpoznatiji faktor, on reducira ne-hem željezo u oblik koji je lakše apsorbovati i povećava njegov transport kroz crijevnu sluznicu. Primjera radi, obrok od leće uz limunov sok ili papriku bogatu vitaminom C može više nego udvostručiti apsorpciju željeza. Fermentacija i namakanje mahunarki i žitarica također poboljšavaju bioraspoloživost ne-hem željeza. Fermentacija smanjuje sadržaj fitata, prirodnih spojeva koji vežu minerale, dok namakanje aktivira enzime u zrnu i mahunarkama, što olakšava probavu i apsorpciju željeza. Tradicionalni načini pripreme hrane, poput kiselog kvasnog tijesta za hljeb, zapravo imaju naučnu utemeljenost u povećanju nutritivne vrijednosti.

Faktori koji otežavaju apsorpciju željeza

S druge strane, postoje jedinjenja u hrani i piću koji inhibiraju (usporavaju ili otežavaju) apsorpciju željeza. Fitati u cjelovitim žitaricama i orašastim plodovima, tanini u čaju i kafi, te kalcij iz mlijeka i mliječnih proizvoda mogu značajno smanjiti iskorištavanje željeza. Ove faktore treba imati na umu kod planiranja obroka, naročito kod osoba koje već imaju manjak željeza. Na primjer, preporučuje se da se čaj ili kafu ne konzumira neposredno uz obrok bogat željezom.

Vitamin B12 i folat – izvori i značaj

Vitamin B12 i folat su ključni za sintezu DNK i pravilan razvoj crvenih krvnih zrnaca. Nedostatak ovih vitamina dovodi do megaloblastične anemije, u kojoj se eritrociti formiraju nepravilno i ne funkcionišu optimalno. Vitamin B12 se nalazi gotovo isključivo u namirnicama životinjskog porijekla: mesu, ribi, jajima i mliječnim proizvodima. Osobe koje ne konzumiraju životinjske proizvode, starije osobe ili pacijenti s poremećajima apsorpcije (npr. gastrektomija, celijakija) moraju razmatrati suplementaciju ili obogaćene namirnice. Folat, ili vitamin B9, prisutan je u zelenom povrću, mahunarkama, citrusima i žitaricama. On je posebno važan u periodu trudnoće jer podržava pravilan razvoj neuralne cijevi kod fetusa. Kombinacija hrane bogate folatom i vitaminom B12 optimizira hematopoetsku funkciju i smanjuje rizik od deficita.

Želite stručan savjet? Ispunite formular i online nutricionista će vam se javiti! >>>

Uloga proteina i opće kvalitetne ishrane

Proteini su osnova globinskog dijela hemoglobina, pa njihova adekvatna prisutnost u ishrani direktno podržava proizvodnju eritrocita. Meso, riba, jaja, mliječni proizvodi, mahunarke i orašasti plodovi pružaju neophodne aminokiseline. Opća kvalitetna i raznovrsna ishrana, koja uključuje dovoljne količine vitamina, minerala, proteina i esencijalnih masnih kiselina, ima ključnu ulogu u prevenciji i tretmanu anemije. Kombinacija biljne i životinjske hrane, uz pravilnu pripremu i balansirano planirane obroke, omogućava optimalnu apsorpciju i iskorištavanje hranjivih tvari, što je naročito važno u grupama s povećanim rizikom.

Posebne populacije i anemija

Anemija se ne pojavljuje jednako kod svih ljudi. Neke grupe su posebno osjetljive zbog svojih fizioloških potreba, prehrambenih navika ili životnih uvjeta. Razumijevanje specifičnih rizika kod ovih populacija ključno je za prevenciju, rano prepoznavanje i adekvatnu intervenciju.

Djeca i adolescenti

Djeca, naročito u prvim godinama života i adolescenciji, imaju povećane potrebe za željezom i drugim mikronutrijentima jer njihov organizam prolazi kroz intenzivne faze rasta i razvoja. Nedostatak željeza može ozbiljno uticati na kognitivni razvoj, pažnju, pamćenje i motoričke sposobnosti. Istraživanja pokazuju da čak blagi deficit željeza u dojenčadi može dovesti do dugoročnih kognitivnih i ponašajnih problema, čak i nakon što se nivo hemoglobina normalizuje. Uz to, djeca koja ne konzumiraju dovoljno namirnica životinjskog porijekla ili su izložena prehrani sa niskim sadržajem željeza (poput prekomjerne konzumacije mlijeka u dojenčadi) imaju povećan rizik od anemije.

Adolescenti, posebno djevojčice u pubertetu, dodatno su osjetljivi zbog povećanih menstrualnih gubitaka krvi, što dodatno povećava potrebe za željezom. Kombinacija brzog rasta i gubitka krvi može dovesti do značajnog deficita ako se prehrana ne prilagodi. Nutricionistički savjeti za ovu populaciju uključuju obroke bogate hem željezom, obogaćene žitarice i svježe povrće s vitaminom C za bolju apsorpciju.

Trudnice i dojilje

Trudnice imaju najveće potrebe za željezom i folatom u cijelom životu, jer tijelo mora podržati povećan volumen krvi majke, razvoj fetusa i placente. Nedostatak željeza ili folata u trudnoći povezuje se s povećanim rizikom od preranog porođaja, niske porođajne težine i postporođajnih komplikacija. Dojilje, iako nisu u trudnoći i dalje imaju povećane nutritivne zahtjeve, jer se kroz majčino mlijeko prenose i željezo i drugi mikronutrijenti. Nedovoljan unos kod dojilja može rezultirati smanjenim rezervama željeza u organizmu i dugoročnim deficitom za majku, dok beba obično dobiva dovoljne količine putem mlijeka, ali uz hranjivu prehranu majke. Stručne preporuke za trudnice i dojilje uključuju kontrolu hemoglobina i seruma feritina, pravovremenu suplementaciju željezom i folatom, te uravnoteženu ishranu bogatu hem željezom i vitaminom C.

Starija populacija

Kod starijih osoba, anemija je česta i često je podcijenjena. Promjene u probavnom sistemu, smanjena apsorpcija vitamina B12, hronične bolesti i dugotrajna upotreba određenih lijekova mogu značajno povećati rizik. Anemija kod starijih povezuje se sa smanjenom fizičkom funkcijom, povećanim rizikom od padova, umorom, kognitivnim deficitima i depresijom. Osim toga, često se radi o kombinaciji više faktora: smanjenog unosa hrane, malapsorpcije i hroničnih bolesti. Nutricionistički pristup uključuje obroke bogate mikronutrijentima, adekvatnu suplementaciju vitamina B12 i željeza, te praćenje interakcija s lijekovima.

Imate pitanje ili trebate pomoć? Kontaktirajte nas danas! >>>

Sportisti i vegani/vegetarijanci

Sportisti, posebno oni koji se bave izdržljivošću, suočavaju se s povećanim gubicima željeza kroz znojenje, mikrotraume mišića i crijeva, te povećanom potrebom zbog povećanog volumena krvi i rasta mišićnog tkiva. Nedostatak željeza kod sportista može smanjiti aerobni kapacitet, izdržljivost i performanse, a kod sportistica s obilnim menstruacijama i dodatno se povećava rizik od anemije. Vegani i vegetarijanci su posebno ugroženi zbog odsustva hem željeza iz prehrane. Ne-hem željezo iz biljnih izvora ima slabiju apsorpciju, pa je ključno planirati obroke s kombinacijom namirnica bogatih vitaminom C i fermentisanih proizvoda koji povećavaju bioraspoloživost. U ovoj grupi često se preporučuje i praćenje nivoa feritina, vitamina B12 i ukupnog hemoglobina, te razmatranje dodataka prema individualnim potrebama. U svim ovim populacijama, pravovremeno prepoznavanje simptoma, prilagođena ishrana i, po potrebi, suplementacija, značajno smanjuju rizik od anemije i njenih komplikacija.

Prevencija anemije kroz ishranu

Prevencija anemije je dugoročna strategija koja počinje pravilnom ishranom i osviješćenim izborom namirnica. Dobro izbalansirana prehrana omogućava tijelu optimalnu opskrbu željezom, vitaminima i proteinima, što je ključno za zdravu hematopoezu i sprečavanje deficita prije nego što se razviju ozbiljni simptomi. Prevencija nije samo pitanje količine hrane, već i kvalitete, kombinacija i pripreme namirnica koje omogućavaju optimalnu  apsorpciju ključnih hranjivih tvari.

Uravnotežena ishrana

Uravnotežena ishrana podrazumijeva uključivanje svih grupa namirnica: proteina, ugljikohidrata, zdravih masti, svježeg voća i povrća te cjelovitih žitarica. Za prevenciju anemije posebno je važno da dnevni unos proteina podržava sintezu hemoglobina, dok raznovrsno voće i povrće osigurava dovoljne količine vitamina C, folata i antioksidanata koji štite crvena krvna zrnca. Stručnjaci preporučuju uključivanje namirnica bogatih hem željezom (crveno meso, perad, riba, jaja) i biljnim izvorima ne-hem željeza (mahunarke, orašasti plodovi, cjelovite žitarice, zeleno lisnato povrće). Balansiranje ovih izvora doprinosi stabilnom unosu željeza i smanjuje rizik od deficita, naročito kod populacija s povećanim potrebama poput trudnica, djece i adolescenata.

Kombinacije namirnica za bolju apsorpciju

Prevencija anemije ne zavisi samo od količine željeza u hrani, već i od njegove bioraspoloživosti, odnosno koliko tijelo može apsorbovati. Vitamin C je najpoznatiji faktor koji poboljšava apsorpciju ne-hem željeza, primjerice, obrok od leće, graha ili špinata uz malo paprike, paradajza ili limunovog soka značajno poboljšava iskorištavanje željeza. Fermentacija i namakanje mahunarki i žitarica smanjuju sadržaj fitata, spojeva koji inhibiraju apsorpciju minerala. Tradicionalne metode pripreme hrane, poput kiselog kvasnog tijesta, mariniranja ili fermentacije, stoga nisu samo kulinarski izbor već i nutritivna strategija za
prevenciju anemije. Važno je, također, voditi računa o faktorima koji otežavaju apsorpciju. Kafa, crni čaj,
kalcij iz mliječnih proizvoda i određeni polifenoli mogu smanjiti iskorištavanje željeza, stoga je poželjno da se ove namirnice konzumiraju s vremenskim razmakom od obroka bogatih željezom.

Želite stručan savjet? Ispunite formular i online nutricionista će vam se javiti! >>>

Primjeri obroka bogatih željezom i vitaminima

Primjeri jelovnika za prevenciju anemije uključuju kombinacije koje povećavaju apsorpciju
željeza i obezbjeđuju sve potrebne mikronutrijente:
– Doručak: Omlet sa špinatom i paprikom, integralni tost, čaša svježeg soka od
naranče.
– Ručak: Pečena piletina ili riba s kvinojom i brokulom, salata od paradajza i limuna,
šaka orašastih plodova.
– Večera: Varivo od leće s mrkvom i celerom, integralni hljeb, fermentirani kiseli kupus
kao dodatak za vitamin C.
– Užine: Svježe voće bogato vitaminom C (kivi, narandža) ili smoothie od bobičastog
voća i jogurta.
Ovakvi obroci ne samo da podržavaju opskrbu željezom i vitaminima, već i osiguravaju uravnotežen unos proteina, ugljikohidrata i zdravih masti, što doprinosi cjelokupnom zdravlju i energiji kroz dan.

Kada je potrebna suplementacija kod anamije?

U nekim situacijama prehrana sama nije dovoljna. Trudnice, dojilje, djeca u fazama brzog rasta, sportisti i osobe s hroničnim bolestima često zahtijevaju dodatke prehrani. Suplementacija željezom treba biti individualno prilagođena, uz nadzor ljekara, jer prekomjeran unos može izazvati gastrointestinalne smetnje i toksičnost. Vitamin B12 i folat također su jako važni za prevenciju megaloblastične anemije, a vegetarijanci, vegani i starije osobe posebno su rizične grupe i često im je potrebna suplementacija ili obogaćene namirnice. U prevenciji anemije kombinacija pravilne prehrane, pametnog planiranja obroka i dodataka kada je potrebno, omogućava optimalnu hematopoetsku funkciju, smanjuje rizik od simptoma poput umora i slabosti te podržava opću vitalnost organizma.

Terapijski pristupi i uloga nutricionista

Anemija, bez obzira na uzrok, zahtijeva pažljiv i sistematičan pristup koji uključuje procjenu nutritivnog statusa, prilagođenu ishranu, suplementaciju kada je neophodna i kontinuirano praćenje. Nutricionisti imaju važnu ulogu u ovom procesu, jer pravilno planiranje obroka, edukacija pacijenta i saradnja s ljekarom značajno povećavaju šanse za uspješno liječenje i prevenciju ponovne pojave anemije.

Imate pitanje ili trebate pomoć? Kontaktirajte nas danas! >>>

Kada je potrebna suplementacija željeza, B12 i folata

Suplementacija je indicirana kada prehrana sama ne može zadovoljiti potrebe organizma ili kada postoji povećan gubitak nutrijenata. Kod željeza, suplementi se često propisuju osobama s dokazanim deficitom, trudnicama s niskim hemoglobinom, sportistima s povećanim gubicima krvi kroz znoj i crijevni trakt, kao i osobama s malapsorpcijom ili hroničnim gubicima krvi (npr. gastrointestinalne bolesti). Vitamin B12 se suplementira kod osoba koje ne konzumiraju životinjske proizvode, kod starijih osoba sa smanjenom apsorpcijom, kod osoba s pernicioznom anemijom ili nakon određenih operacija gastrointestinalnog trakta. Nedostatak B12 može izazvati ne samo hematološke probleme, već i neurološke simptome, što dodatno naglašava važnost pravovremene intervencije.  Folat je posebno važan u trudnoći i kod osoba s povećanom potrebom za sintezom DNK. Nedostatak folata može dovesti do megaloblastične anemije i komplikacija u trudnoći, uključujući rizik od defekata neuralne cijevi kod fetusa. Suplementacija folatom je često rutinska kod trudnica, ali i kod osoba koje ne unose dovoljno folata putem prehrane.

Saradnja sa ljekarom i dijetoterapija

Nutricionisti ne djeluju izolovano. Efektivna terapija anemije zahtijeva timsku saradnju sa ljekarom, koji procjenjuje tip anemije, laboratorijske parametre i eventualnu potrebu za medicinskom intervencijom. Nutricionist, s druge strane, prevodi ove medicinske preporuke u praktične, održive i personalizirane planove ishrane, koji omogućavaju optimalnu apsorpciju željeza, vitamina B12 i folata. Dijetoterapija obuhvata planiranje obroka bogatih hem i ne-hem željezom, kombiniranje namirnica s vitaminom C za bolju apsorpciju, izbjegavanje inhibicija apsorpcije željeza i edukaciju pacijenata o pravilnoj pripremi i kombiniranju hrane. Ovakav pristup osigurava da suplementacija bude učinkovita i da se smanje nuspojave, što poboljšava pridržavanje terapije.

Praćenje statusa pacijenta i individualni pristup

Svaka osoba reaguje drugačije na terapiju, zbog razlika u apsorpciji, genetici, životnim navikama i pridržavanju preporuka. Zbog toga je kontinuirano praćenje laboratorijskih parametara, uključujući hemoglobin, hematokrit, serumski feritin, vitamin B12 i folate, od ključnog značaja. Nutricionist prilagođava plan ishrane i suplementacije prema rezultatima, a često i prema subjektivnim iskustvima pacijenta, poput probavnih smetnji ili umora. Individualni pristup također uključuje edukaciju o dugoročnoj prevenciji anemije, preporuke za uravnotežen plan ishrane i strategije za sprječavanje ponovne pojave deficita, posebno u rizičnim populacijama poput trudnica, dojilja, starijih osoba, vegana/vegetarijanaca i sportista. Ovakav holistički pristup povećava šanse za trajno održavanje optimalnog nutritivnog statusa i opšteg zdravlja.

Anemija je jedno od najčešćih nutritivno poveznih stanja u svijetu, koje može značajno uticati na opću energiju, kognitivne funkcije i kvalitet života. Kroz čitav tekst, jasno se pokazalo da prevencija i liječenje anemije počinju kroz ishranu, koja mora biti uravnotežena, raznovrsna i prilagođena individualnim potrebama. Namirnice bogate željezom, vitaminom B12, folatom i proteinima čine temelj svakodnevne prevencije, dok kombinacije hrane koje poboljšavaju apsorpciju minerala dodatno povećavaju nutritivnu efikasnost.
Najvažnija poruka je da anemija nije samo krvna bolest, već stanje koje se odražava na mnoge aspekte zdravlja, od energije i tjelesne izdržljivosti do kognitivnih funkcija i emocionalnog stanja. Kod djece, pravovremena prehrambena intervencija može osigurati pravilan rast i razvoj, dok kod trudnica adekvatna opskrba mikronutrijentima smanjuje rizik od komplikacija za majku i dijete. Starije osobe i vegani/vegetarijanci također zahtijevaju posebnu pažnju kako bi se spriječile kronične posljedice deficita, uključujući smanjenje mišićne funkcije, kognitivne smetnje i povećan rizik od bolesti. Terapijski pristupi, koji uključuju suplementaciju pod nadzorom stručnjaka, personaliziranu dijetoterapiju i kontinuirano praćenje nutritivnog statusa, ključni su za uspješno liječenje i dugoročnu prevenciju ponovne pojave anemije. Suradnja nutricionista s ljekarom omogućava da intervencije budu precizne, sigurne i efikasne, a edukacija pacijenata i razumijevanje nutritivnih principa osnažuju pojedinca da preuzme aktivnu ulogu u svom zdravlju.
U konačnici, kvalitetan pristup anemiji kroz ishranu nije samo način da se nadomjeste deficiti mikronutrijenata, već i investicija u dugoročno zdravlje, vitalnost i kvalitetu života. Prehrana koja podržava hematopoetsku funkciju, zajedno sa edukacijom, pravilnim praćenjem i, kada je potrebno, suplementacijom, omogućava ljudima svih dobnih grupa da održe optimalnu energiju, kognitivnu funkciju i opštu dobrobit. Svaka hrana, kombinacija i mali korak ka pravilnoj prehrani doprinosi stabilnom zdravlju i prevenciji ozbiljnih komplikacija.

Donesite pravu odluku već danas!

Napravite prvi korak prema zdravijem i sretnijem životu, ne čekajte više! Kontaktirajte nas danas i zajedno ćemo kreirati plan ishrane koji je prilagođen upravo vama i vašim potrebama.

Popunite kontakt formu ili nas nazovite – vaše putovanje prema boljem zdravlju počinje ovdje! Naša stručna podrška i personalizirani planovi ishrane pomoći će vam da postignete svoje ciljeve.

Kontaktirajte nas putem emaila na info@nutritvibe.ba ili nas pozovite na 062 / 927-463.

Također nas možete posjetiti na adresi Mehmedalije Maka Dizdara bb, PZC Stupine PP 38/P. Radujemo se vašem javljanju!

Izvori
1. Hoffbrand, A. V., Moss, P. A. H. (2019). Essential Haematology. 8th edition. Wiley-
Blackwell.
2. Gropper, S. S., Smith, J. L. (2021). Advanced Nutrition and Human Metabolism. 8th
edition. Cengage Learning.

3. Allen, L. H. (2008). Causes of vitamin B12 and folate deficiency. Food and Nutrition
Bulletin, 29(2 Suppl 1), S20–S34.
4. World Health Organization (WHO). Iron deficiency anaemia: assessment,
prevention, and control. Geneva: WHO, 2001.
5. Beard, J., Tobin, B. (2000). Iron status and neural functioning. Annual Review of
Nutrition, 20, 41–59.
6. Camaschella, C. (2015). Iron-deficiency anemia. New England Journal of Medicine,
372, 1832–1843.
7. Gibson, R. S. (2005). Principles of Nutritional Assessment. 2nd edition. Oxford
University Press.
8. Raiten, D. J., et al. (2014). Nutritional status of older adults: implications for anemia
and supplementation. The Journal of Nutrition, Health & Aging, 18(4), 366–376.